Página principal

Pisci I djela


Descargar 203.06 Kb.
Página5/5
Fecha de conversión18.07.2016
Tamaño203.06 Kb.
1   2   3   4   5

- napustivši novinarstvo Camus se potpuno posvećuje književnom radu

- 1960. poginuo je u automobilskoj nestreći

- 1957. dobio je Nobelovu nagradu za književnost

- njegovo stvaralaštvo djelimo na razdoblje apsurda i razdoblje pobune

- razdoblje apsurda; esej: Mit o Sizifu (1942.)

roman: Stranac (1942.)

drame: Nesporazum (1944.), Caligula (1944.)

- razdoblje pobune; romani: Kuga (1947.), Pad (1956.)

drame: Opsadno stanje (1948.), Pravednici(1950.)
- radnja se zbiva u Alžiru

- roman je pisan u prvom licu

- glavni lik u romanu, mladić Mersault, vijest o majčinoj smrti prima krajnje ravnodušno, ne pokazujući tugu ili bar sažaljenje

- noć uz majčin odar provodi dremuckajući, pušeći i ispijajući bijelu kavu te razmišljajući što rade njegovi kolege u Alžiru

- idućeg dana, odlazi u lučko kupalište gdje upoznaje Mariju Cardonu, djevojku koja je nekad radila s njim i koja ga fizički privlači, njihov odnos svodi se na fizički

- idućeg tjedna, vrativši se posla kući, Mersault susreće svog susjeda Raymonda Sintesa, čovjeka o kojem svi pričaju da je svodnik i da pripada alžirskom podzemlju iako se on predstavlja kao skladištar, i poziva ga na večeru

- tijekom razgovora Mersault saznaje da Raymond ima problema sa svojom ljubavnicom i da se radi nje potukao s njenim bratom

- budući da ga je ljubavnica napustila, a željan osvete radi njezine nevjere, Raymond moli Mersaulta da joj napiše pismo kako bi se vratila, Mersault pristane


- mir i tišinu nedjeljnog popodneva prekinuli su buka i urlici iz Raymondova stana

- tek će dolazak policije zaustaviti Raymonda u brutalnom zlostavljanju svoje ljubavnice

- još istog dana Mersault odlazi na policiju kako bi dao iskaz u Raymondovu korist

- U znak zahvalnosti Raymond poziva Mersaulta i Mariju da provedu sljedeći vikend kod njegova prijatelja Massona u vikendici blizu Alžira

- Pri polasku na izlet primjećuju skupinu Arapa , među kojima je i brat bivše Raymondove ljubavnice, kako ih promatra

- U Massonovoj vikendici društvo se dobro zabavlja, poslije objeda muškarci odluče prošetati plažom

- Na njihovo veliko iznenađenje susreću Arape, dolazi do tučnjave a Raymond biva ranjen nožem

- Masson vodi Raymonda da previje rane, a nakon povratka Raymond ponovno poželi ići na plažu, s njim polazi i Mersault, dolazi do novog susreta s Arapima

- Raymond želi ubiti Arapina koji ga je ozljedio revolverom, ali na Mersaultov nagovor odustaje, u međuvremenu se arapi povlače

- Mersault ostaje sam na plaži, kod izvora susreće ponovno onog arapina koji je ranio Raymonda, on vadi revolver i puca u arapina, najprije jednom a zatim još četiri puta

- Drugi dio romana se odvija u zatvoru i sudnici

- Za vrijeme istrage koja traje jedanaest mjeseci, Mersault ne daje nikakvo objašnjenje za počinjeni zločin

- I istražitelj i branitelj zbunjeni su izostankom kajanja i potpunom indeferentnošću prema vlastitom životu, sud ga proglašava krivim i osuđuje na smrt

- Mersaultovo ponašanje na majčinom pogrebu poslužilo je kao dokaz njegove bešćutne nemoralnosti i odredilo težinu kazne

- Osudu na smrt Mersault prima mirno i ravnodušno

- U noći prije nego što će mu odrubiti glavu, posjećuje ga svećenik ne bi li ga privolio na pokajanje

- Mersault, svjestan apsurda života i vlastitog postojanja, to odbija

- U smrt odlazi mirno, svjestan da je to apsolutni kraj
45. VESNA PARUN
- suvremena hrvatska pjesnikinja

- u književnosti se javlja 1947. zbirkom Zore i vihori, to je poetski prvijenac Vesne Parun prepun neobičnih metafora, kontrastna knjiga sastavljena od dva emocionalna niza:

1) ljubav i priroda

2) stradanje i smrt

- tijekom života objavila je preko 50 knjiga u kojima prevladavaju ispovjedni stihovi

- već u ranim pjesmama ima naznaka gorčina i ljubavne osamljenosti koja će obilježiti njezin kasniji rad


- središnja zbirka je Crna maslina objavljena 1955.

- U toj zbirci je metaforičnost najjača kad govori o strahu i patnji ostavljene žene, o samoći i nemiru tijela

- Zbirke: Vidrama vjerna, Ropstvo, Koralj vraćen moru, Bila sam dječak, Ti nikad

- 70.-tih god. 20.st. okušala se i u sonetnoj formi, 100 soneta – prva zbirka koja je zapisana, Olovni golub, Salto mortale

- Pisala je i satiričnu poeziju u kojoj iskazuje revolt nad banalnošću svakodnevnice, pa je nastala zbirka Apokaliptične basne

- Zbirka pjesama koju kritičari nazvali svojevrsnim testamentom objavljena je 1997. pod nazivom Smijeh od smrti jači

- U zbirci Krv svjedoka nalaze se feljtoni u kojima govori o ljubavi i poeziji

- 2001. god. objavila je autobiografsku prozu pod nazivom Noć za pakost – moj život u 40 vreća

- U ljubavnim pjesmama Vesne Parun žena nije samo predmet ljubavi nego njezin akter

- Antologijske su:

Ti koja imaš nevinije ruke

Mati čovjekova

Djevičanstvo

Psalmi nerotkinje

- pseudonim Pave Versa


46. RANKO MARINKOVIĆ; KIKLOP; GLORIJA I RUKE


- rođen u gradu Visu na otoku Visu 1913. god. a umro u Zagrebu 2001. god

- viški Voltaire

- za vrijeme rata interniran u logorima u Italiji, kasnije u zbjegu el shatt, nakon rata bio je direktor drame HNK i profesor na akademiji za dramske umjetnosti u Zagrebu (ADUZ), inače bio je član HAZU

- djela:


Novele; Proze, Ni braća ni rođaci, Oko božje, Pod balkonima, Ruke, Poniženje

Sokrata


Romani; Kiklop, Zajednička kupka, Never more

Drame; Glorija, Tri drame, Pustinja

Eseji; Geste i grimase, Nevesele oči klauna
KIKLOP

- roman Kiklop objavljen je 1965. god.

- 1976. je adaptiran i praizveden u kazalištu

- Roman je ekranizirao redatelj Antun Vrdoljak

- Struktura romana izrazito je modernistička; roman je građen od niza samostalnih pripovjednih epizoda, a esejistički dijelovi su uklopljeni u pripovijedanje

- Glavni lik je mladi kazališni kritičar i novinar Melkior Tresić

- Radnja romana odvija se u Zagrebu uoči II. svj. rata, a Melkior pokušava izbjeći mobilizaciju

- Izgladnjuje tijelo kako bi bio što mršaviji, a kad ne uspije na taj način glumi ludili

- Kad ga otpuste kao nesposobnog on opet nije zadovoljan pa se prijavljuje u vojsku ali ga ne primaju

- Melkiora upoznajemo kroz njegova lutanja Zagrebom, kroz njegove susrete s kolegama, prijateljima i ljubavnicama ali i kroz njegove strahove

- „tijelo uronjeno u strah izgubi onoliko od svoje smrtnosti koliko teži istisnuti strah“

- Njegovo ime ima biblijsku simboliku, Melkior je jedan od trojice kraljeva koji su se išli pokloniti Isusu u Betlehem

- Simboličan je i naslov romana - Kiklop - ratnik, ljudožder, lik je iz grčke mitologije, Homerove Odiseje

- Kod Marinkovića je Melkior suvremeni Odisej, lukav i inteligentan, a opet nemoćan pred ratom

- On shvaća da je rat najveći apsurd jer dehumanizira svijet, oduzima mu ljudsko i svodiga na animalno

- Zbog toga je simbolično njegovo puzanje u Zoopoils jer predstavlja kolektivno ludilo koje čovječanstvo vodi u apokalipsu i samouništenje

- Kiklop je antiratni roman, ali roman o krizi građanskoga društva

- U romanu se smjenjuju tehnike realističnog pripovijedanja sa unutarnjim monologom, tokom svijesti i imaginarnim dijalogom

- Snažno je prisutna intertekstualnost (utjecaj jednog književnog djela na drugo)

- Klasičnom dvojstvu na kojem počiva umjetnost, a to je Eros – ljubav, Thanatos – smrt Marinković još dodaje i treći stup a to je Phobos – strah

GLORIJA
- radnja Glorije smještena je u samostanu u neimenovanu gradu na moru, pedesetih godine

- Mladi biskupov tajnik don Jere priprema čudo koje bi u poslijeratnim vremenima obnovilo vjeru

- on poziva mladu karmeličanku, sestru Magdalenu, inače bivšu akrobatkinju ba trapezu Gloriju, i namjerava je staviti na oltar kao živi kip

- Njegovoj ideji se suprotstavlja don Zane, koji je i sam kao mlad radio čudesa koja su završila neuspješno, upozoravajući ga kako nije nimalo bezazleno što bi u tom teatru čuda trebala glumiti osoba sumnjive cirkuske prošlosti

- kad u biskupiju dolazi bivši direktor cirkusa i Glorijin otac Rikard Kozlović nudeći svoj izum mehaničkog Isusa koji plače i uzdiše, don Jere ga potjera, a don Zane optužuje da mu je naum moralno problematičniji od mehaničke sprave jer manipulira živim čovjekom

- don Zane postavlja Magdalenu u poziciju glume kipa na oltaru

- iako se sve više svjetine okuplja oko Gospina oltara jer njen pogled magnetično djeluje na ljude, don Jere je sve više muči, prigovara joj da ne igra

dobro svoju ulogu jer previše pozira, čak i koketira, a nedostaje joj i nadzemaljske uzvišenosti u pogledu

- sve očajnija Magdalena, koja uspijeva odoljeti i očevim preklinjanjima da mu se vrati, napokon odbacuje tu „ulogu“ i više ne želi biti marioneta, optužujući don Jeru da je njegova ljubav sastavljena od straha i dječje okrutnosti

- Kad odlazi iz samostana don Jere udarcima uništava mehaničkog Isusa kojega je biskup u međuvremenu otkupio

- Iako se po povratku u cirkus za prvu točku priprema godinu dana, Glorija više nema ni snage ni volje koje bi je oslobodile od straha; ni don Jere koji se pojavljuje u garderobi prije njenog posljednjeg salta ne uspijeva je odgovoriti od nastupa

- Nad njenim mrtvim tijelom kleči otac, a nakon što je iznose četiri klauna, don Jeri ne preostaje ništa drugo nego da gorko zaplače usred arene

47. VLADAN DESNICA; PROLJEĆA IVANA GALEBA

(1905. – 1967.)


- rođen je u Zadru, a umro u Zagrebu

- diplomirao je pravo u Zagrebu

- neko vrijeme je studirao filozofiju u Parizu

- prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog

- djela:

romani; Zimsko ljetovanje (1950.), Proljeća Ivana Galeba (1957.)

novele; Olupine na suncu, Proljeće u Badrovcu, Tu, odmah pored nas, Fratar

sa zelenom bradom

pjesme; Slijepac na žalu

drama; Ljestve Jakovljeve


- roman-esej

- objavljen 1957. u Sarajevu

- podijeljen na 73 poglavlja

- nastajao je u razdoblju od dva desetljeća

- najveći umjetnički domet Vladana Desnice

- fabule skoro da i nema, a umjesto vanjske događajnosti u prvom planu su razmišljanja i duhovna radoznalost Ivana Galeba

- pripovjedna sadašnjost odvija se 1936. god. u bolnici gdje se violinist Ivan Galeb prisjeća događaja iz vlastita života

- njegova je violinistička karijera okončana jer je ozlijedio ruku

- u skladu s psihoanalitičkom idejom da „sve iznosimo iz djetinjstva“ ili pak definicijom „djetinjstvo – pregršt besmrtnosti“, Galeb će tom razdoblju svoga života pridodati najviše pozornosti

- on je odlučio izvršiti nemilosrdnu autopsiju vlastite ličnosti, a iza svega stoji uvijek samo jedno pitanje; tko sam ja?

- Pripovjedna tehnika je pod dojmom Proustova romanskog ciklusa U potrazi za izgubljenim vremenom (mnoštvo unutarnjih monologa) i Desničin se lik retrospektivno vrača u svijet djetinjstva i mladosti i želi rekreirati prošle događaje

- Zbog toga važnu ulogu u djelu dobivaju asocijacije, sjećanja, uspomene, rekonstrukcije atmosfere, zvukova, boja i mirisa

- Sama karakterizacija Ivana Galeba temelji se na protuslovljima, na njegovu razumijevanju života kao neprestane izmjene suprotnosti; proljeće – smrt, svjetlo – tama

- Desnica je roman usporedio s „otvorenom rubrikom“ u koju se može uvrstiti sve što autoru padne na pamet

- „Da ja pišem knjige, u tim se knjigama ne bi događalo ama baš ništa“, to kaže Ivan Galeb, ali to piše Vladan Desnica

48. IVO BREŠAN; PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

(1936. - )
- rodio se u Vodicama

- u Šibeniku je završio gimnaziju; slavistiku i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

- radio je kao profesor u Šibeniku

- od 1983.jetnički voditelj tamošnjeg Centra za kulturu i Međunarodnog dječijeg festivala

- djela:

drame; Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1965.), Nečastivi na filozofskom

filozofskom fakultetu, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Hidrocentrala

u Suhom dolu…

romani; Ptice nebeske, Ispovjedi nekarakternog čovjeka, Država božja
- radnja Brešanove drame zbiva se nakon drugog svjetskog rata u zaostalom selu Dalmatinske zagore – Mrduši Donjoj

- seljani odlučuju pripremiti predstavu Shakespearovog Hamleta

- oni ne razumiju Shakespearov tekst, ali se zbog toga ne uzrujavaju, odlučuju ga naprosto prilagoditi, jezično i stilski

- i dok kao čitatelji pratimo pripremanje predstave Hamleta, upoznajemo hamletovski zaplet među glumcima koji tumače uloge u Shakespearovom djelu

- jedini koji je svjestan sukoba između umjetnosti i primitivizma te totalitarnosti društva u kojem živi jest učitelj Škunca, redatelj predstave, ali on je poput Hamleta – potpuno nemoćan promijeniti surove odnose u svijetu u kojem živi

- tako Sakespearov tekst postaje simbolični okvir pomoću kojega pisac kritički pokazuje socijalističko društveno uređenje koje guši kritičnost, individualnost i pravednost

- Jocin otac završava u zatvoru zbog Bukarine prijevare; Majkača očijuka s Bukarom; Mile Puljiz je dvoličan, on od Anđe traži da uhodi Škoku; Jocin otac se ubija u zatvoru, Joco ne uspijeva dokazati njegovu nedužnost
49. IVAN ARALICA; PSI U TRGOVIŠTU
- suvremeni hrvatski pripovjedač, po profesiji učitelj, pa profesor, bio je i zastupnik u Saboru

- Aralica je akademik, redoviti član HAZU-a

- Djela:

Novele; Svemu ima vrijeme, Propast magnuma

Romani; Konjanik, Psi u trgovištu, Put bez sna, Duše robova,

Graditelji svratišta, Okvir za mržnju, Četverored; Ambra,

Fukara, Puž (romani s ključem)

Knjiga eseja; Zadah ocvalog imperija


- povijesni roman objavljen 1979.god.

- sastoji se od tri dijela:

1) nekamo moraš

2) mač samosjek

3) koža za bubanj

svaki taj dio ima zasebnu tematiku, ali se nadovezuje na prethodni dio

- u prvom dijelu radnja je smještena u europski ambijent, a u trečem u turski

- to je priča o vladarima, o podanicima, o žudnji za moći, o strasti vladanja i demonizmu vlasti koji ljude često izobličava, dehumanizira

- I. dio

- Pisan je uglavnom u epistolarnom obliku (pismo)

- Središnji lik je Antun Vrančić, Šibenčanin, biskup, diplomat, jedan od najutjecajnijih ljudi u Europi u 16.st.

- Iz njegovih pisama bratu Mihovilu (ocu Fausta Vrančića) doznajemo o političkim i osobnim događanjima

- Lik Antuna Vrančića je utemeljen na suprotnostima; on osjeća snažnu pripadnost zavičaju, ali istodobno žudi za upoznavanjem novih zavičaja i ljudi

- Predstavljen je i kao veliki hedonist, ljubitelj žena (Magdalena, Millaversi, Uršula s kojim ima dijete, Izabela udovica Ivana Zapolje)

- Kao austrijski poslanik Vrančić je trebao s velikim vezirom Mehmedom pregovarati o sklapanju mira

- Vrančić piše o snovima koji ga prate od djetinjstva, prvi je san o karavani koji na alegorijskoj razini govori o pitanju pripadnosti jednom narodu,

- strah od zaostajanja i pomisao da za njega nema mjesta u karavani a da ga u drugu karavanu neće primiti jer „pribjegare nitko ne voli“, muči Vrančića već odavno, drugi san je o psima u trgovištu a govori o opasnostima koje na čovjeka vrebaju svakodnevno i o shvaćanju života kao velikog milosrđa i sreće („Andrijin križ kao simbol milosrđa“)

- II. dio – mač samosjek

- U središtu pozornosti je Mustafa, sin turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog

- Mustafa je bio omiljen u narodu pa je zato predstavljao veliku prijetnju za svoga oca

- Iako je Sulejman obećao da će podijeliti vlast sa svojim sinom, naredi njegovo smaknuće i opravdava svoj čin riječima da u slučaju podjele vlasti jedan od njih mora biti ispod zemlje

- III. dio – koža za bubanj

- Opisuje se sudbina drugog Sulejmanovog sina Đihangira

- Za razliku od brata Mustafe, Đihangir je bio slab, boležljiv, depresivan

- Nakon smrti majke Narbamu koju je obožavao i brata Mustafe kojeg je također volio, Đihangir se još više povlači u svoj svijet

- Otac mu je odredio kaznu „da živi, ali da umre“

- Dao ga je zatočiti u tamnicu, u koju je sagradio alkpoturk, koja je nalikovala na bunar, tamu su Đihangira ispitivali i mučili sve dok nije umro od tuge

- Rokselana – nasmijan ruskinja, ona je tamna strana



- Rusten Opuković – veliki vezir Sulejmanov koji je oženio sulejmanovu kćer ljubimicu Mihrimah
1   2   3   4   5


La base de datos está protegida por derechos de autor ©espanito.com 2016
enviar mensaje