Página principal

Pisci I djela


Descargar 203.06 Kb.
Página4/5
Fecha de conversión18.07.2016
Tamaño203.06 Kb.
1   2   3   4   5

- Laura moli Ivicu da se pomire i započnu novi život, no on je odbija, a ona mu se osvećuje

- U skljedećem ulomku opisuje se Ivičimo vjenčanje s Anicom

- Roman završava tako da Ivica Kičmanović zapali registraturu te i sam u njoj izgori

- Jedan od osnovnih problema u djelu je odnos između sela i grada

- Ivica Kičmanović razapet je između sela i grada ()selo za njega predstavlja idilu djetinjstva, nježnost i ljubav prema majčinoj moralnoj čistoći i

- požrtvovnosti, a grad postaje mjesto nemorala i grijeha, mjesto iskrivljenih ljudskih vrijednosti, ali i mjesto koje omogućuje lagodniji i lakši život, nego život na selu)


30. VJENCESLAV NOVAK; POSLJEDNJI STIPANČIĆI

- potječe iz obitelji češkog doseljenika

- dio života proveo je u Zagrebu

- svirao je orgulje i proučavao povijest i teoriju glazbe

- umro je od tuberkuloze

- prozvali su ga hrvatskih Balzacom zbog izvanrednog dara zapažanja i širine zahvata u hrvatsko društvo sredinom 19. st.

- najplodniji je pisac hrvatskog realizma

- djela:


Romani; Pavao Šegota, Tito Dorčić, Dva svijeta, Zapreke, Posljednji Stipančići

Pripovijetke; Iz velegradskog podzemlja, Podgorske pripovijesti, Pod Nehajem,

Nezasitnost i bijeda

- vrsta djela - društveni ili socijalni roman, roman obitelji

- tema – propast patricijske i patrijahalne obitelji Stipančić

- patriciji – pripadnici gradske trgovačke aristokracije

- roman ima 16 poglavlja

- u prvom se dijelu upoznajemo sa ženskih likovima, majkom Valpurgom i njenom kćeri Lucijom, a obje se nalaze na kraju svoga životnog puta

- u sljedećim poglavljima pisac nas vraća u njihovu prošlost i prošlost obitelji postupkom retrospekcije

- propast obitelji opisana je kroz propast svakog člana pojedinačno:

1) otac Ante propada i politički i ekonomski

2) sin Juraj izdaje obitelj i domovinu

3) kći Lucija propada zbog ljubavi i bolesti

4) Valpurga u pogledu materinstva, plemićkog roda i bogatstva

- iako je u središtu piozornosti obitelj Stipančić pisac u sklopu fabule dotiče niz problema koji su indirektno utjecali na njihovu propast

- to je prije svega razvoj Rijeke kao glavne luke pod Mađarskom upravom

31. SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ
- rođen u Senju, umro u Sarajevu

- najvažniji pjesnik hrvatskog realizma

- autor oratorija Prvi Grijeh

- školovao se za svećenika u Rimu, a zatim nastavlja školovanje u Hrvatskoj i postaje učitelj (pomogao mu je biskup J. J. Schumpeter)

- kao uvjereni pravaš u Hrvatskoj nije mogao pronaći zaposlenje pa odlazi u Bosnu

- uređuje književni časopis Nada

- radi u Livnu, Bjeljini i Sarajevu

- zbirke pjesama; Bugarkinje, Izabrane pjesme i Trzaji, posmrtno je objavljena zbirka Pjesme

- Kranjčević je prvi hrvatski pjesnik koji hrvatsku poeziju uzdiže na europsku razinu

32. CHARLES BAUDELAIRE; CVJETOVI ZLA

- rođen i umro u Parizu

- nazivali su ga prokletim pjesnikom

- predstavnik je simbolizma i začetnik modernog europskog pjesništva

- bavio se i kritikom, a zaslužen je i za Poeovo otkrivanje europi

- djela: zbirka pjesama Cvjetovi zla (1857.), Umjetni rajevi (1860.), Spleen Pariza – zbirka lirskih pjesama u prozi (1869.)
- Cvjetovi zla – ima oksimoronski naslov, a to je traganje zaljepotom ružnoga

- Zbirka se našla na sudu zbog povrede građanskog morala

- Baudelaire je platio novčanu kaznu od 300 franaka i iz zbirke morao izbaciti 6 pjesama

- Zbirka danas sadrži 200- tinjak pjesama koje su raspoređene u 6 ciklusa:

1. Spleen i ideal

2. Pariške slike

3. Vino

4. Cvjetovi zla



5. Pobuna (Prosvjed)

6. Smrt


- spleen – eng- tuga, sumornost, dosada, zlovolja, „sivilo duše“

33. ANTUN GUSTAV MATOŠ; (stvaralački opus)


- boem, politički pravaš, kritičar

- 1892. Moć savjesti – jedno od obilježlja početka moderne

- Zbirke pripovijedaka; Iverje, Novo iverje i Umorne priče

- Dio života proveo je izvan Hrvatske u Švicarskoj, Francuskoj i Srbiji

- Prvi put se u književnosti pojavio 1892. u časopisu Vijenac pripovijetkom Moć savjesti

- Svestran je hrv. Književnik, liričar, putopisac, kritičar i polemičar

- Kasno je počeo pisati pjesme, napisao je 80 pjesama od kojih su 53 soneta

- Posljednja Matoševa pjesma Nokturno pronađena je na samrtničkoj postelji

- Umire u Zagrebu

- Djela:


Zbirke novela; Iverje, Novo iverje, Umorne priče

Zbirka pjesama; Pjesme

Putopisi; Vidici i putovi, Naši ljudi i krajevi

34. VLADIMIR VIDRIĆ


- jedan od najistaknutijih lirika moderne

- rođen je u Zagrebu 1875.

- Potječe iz imućne građanske obitelji slovenskog podrijetla

- Studirao je pravo u Pragu, Grazu i Beču

- Zbog sudjelovanja u spaljivanju mađarske zastave biva uhićen i osuđen na 4. mjeseca strogog zatvora

- Bio je odvjetnik

- Umro je vrlo rano u 34 godini života zbog pomračenja uma, pod ne do kraja razješnjenim okolnostima u duševnoj bolnici u Vrapču

- Djela: Pjesme


35. MILAN BEGOVIĆ; PUSTOLOV PRED VRATIMA

(1876 – 1948)

- rodio se u Vrlici

- Radio je kao profesor u Splitu i Zadru

- Od 1909. do 1911. bio je dramaturg u Hamburgu, a od 1912. redatelj i dramaturg u Beču

- Godine 1920. vraća se u Zagreb

- profesor je na Glumačkoj školi te od 1927. do 1928. ravnatelj Drame HNK

- Djela:


Lirika; Knjiga Boccadoro

Drame; Gospođa Walevska, Svadbeni let, Božji čovjek, Pustolov pred vratima,

Amerikanska jahta u splitskoj luci, Bez trećega

Romani; Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca, Dunja u kovčegu, Sablasti u dvorcu

Novele; Kvartet, Dva bijela hljeba
- drama (tragikomedija) u devet slika

- tema – predviđanja smrtno bolesne Djevojke (Agneze)

- vrijeme radnje – započinje u ljetno predvečerje, 1925. god.

- mjesto radnje – na terasi raskošne vile okružene parkom; u vagonu i hotelu

- smrtno bolesna Djevojka boravi na terasi te se prisjeća dana provedenih u internatu

- prisjeća se voljene prijateljice Kristine koju je tamo upoznala te ludih mladenačkih snova i nadanja koja su dijelile

- Djevojka se opire sestrinim prijedlozima da uđe u kuću, uporna je u očekivanju „pustolova pred vratima“

- On simbolizira goruću nadu za životom te iščekivanje prave ljubavi


- Djevojka tone u deliričan san gdje joj se javlja Neznanac koji simbolizira smrt

- On joj nudi mogućnost ostvarenja posljednje želje

- Ona odabire ljubav kao svoju posljednju želju na što je Neznanac upozorava te joj govori da je veličina ljubavi upitna

- Kasnije se isprepliću realnost i irealnost

- Simbolika imena:

- Begović djevojku zove Agneza – „Agnos“ grč. Znači čist, nedužan, svet, kreposan, „Agnus“ lat. znači janje - Begović je zacijelo uzeo u obzir izvorna značenja ovog imena

- On unaprijed predlaže Djevojku – znak neokrnjene čistoće, na pragu života Agneza još ništa nije realizirala i djeluje kao blag i plah nagovještaj neke mogućnosti


- odstupanje od tradicionalne drame:

a) na planu sadržaja (ispreplitanje stvarnog i nestvarnog, života i smrti, smrt se javlja kao osoba, lik)

b) na planu izraza ( podijeljenost drame na slike, predstava u predstavi, važnost glazbe)
36. MARCEL PROUST; COMBRAY
- rođen i umro u Parizu

- najveći francuski romanopisac 20. st.

- Autor ciklusa od 7 romana „U traženju izgubljenog vremena“

- Ukupno se radi o 4500 stranica i to je primjer tzv. Romana rijeke (roman fleuve):

1) Put k Swannu

2) U sjeni procvjetalih djevojaka – 1918. – Goncourtova nagrada (gonkurova)

3) Kod Germantesa

4) Sodoma i Gomora

5) Zatočenica

6) Iščezla Albertina

7) Pronađeno vrijeme

- Proust afirmira novi tip proze – esejizirana proza – odnosno roman esej

- Napušta klasičnu fabulu, a u pripovijedanje unosi lirske i diskurzivne dionice

- Umjesto na fabulu pozornost usmjerava na raščlanjivanje sjećanja i uspomena

- Roman je pisan kao autobiografska proza i to je njegov pokušaj da nadvlada prolaznost i smrt novim poimanjem vremena (pod utjecajem franc. Filozofa Henrya Bergsona)

- Osjetilnom doživljajima (okusom i mirisom) Proust uspijeva iz podsvijesti izvući neke događaje iz prošlosti koje ponovno proživljava u sadašnjosti i to još intenzivnije nego prije jer im prilazi obogaćen novim iskustvima i spoznajama i može slobodno upravljati njihovim trajanjem


- Proust uvodi i tehniku unutarnjeg monologa i stvara monološko- asocijativni tip romana


- Combray je ime koje Proust koristi za stvaran gradić Iliers (Ilie) u kojem je on provodio praznike

- teta Leonie daje mu komadić kolača mala „madeliene“ koji umočen u lipov čaj uspijeva u pripovjedaču oživjeti uspomene na djetinjstvo

- Proust je prvi pisac koji je sjećanje učinio razlogom, sadržajem i središtem jednog velikog djela

- Umjetničko djelo je prema Proustu jedina mogućnost prerastanja samoga sebekojoj bi svaki umjetnik trebao težiti i to ne samo da bi izrazio sebe nego da bi opravdao svoje postojanje

- Bolovao je od asme
37. FRANZ KAFKA; PROCES, PREOBRAŽAJ
- rođen u Pragu, u židovskoj obitelji u kojoj se govorio njemački jezik

- doktorirao je na pravu

- bolovao od tuberkuloze, njegovo odrastanje obilježili su brojni sukobi s ocem

- Kafka je cijeli život proveo kao osamljenik, bio je vrlo introvertna (povučena) osoba

- Za života je objavio tek nekoliko pripovijedaka, najpoznatija je Preobražaj

- Oporučno traži od Maxa Broda da spali svu njegovu književnu ostavštinu

- Brod je ta njegova djela ipak objavio; Pisma Mileni (Milena Jesenska) i romani Proces, Dvorac i Amerika (kritičari ih zovu „trilogija samoće“)

- Kafka za života nije prepoznat kao veliki pisac, pravu slavu stječe 30.-tih god. 20.st., a posebno nakon II. svj. rata

- za Kafku je svrha umjetnosti opisivanje onoga što jest i kako jest, a tumačenje je želio prepustiti drugima
PREOBRAŽAJ

- glavni lik je trgovački putnik Gregor Samsa (samoća, usamljenost)

- savjestan je i marljiv, radi da bi otplatio dugove obitelji

- jednog dana probudi se preobražen u kukca

- ta preobrazba, ničim objašnjena, zbunjuje obitelj, ali izostaju reakcije kakve bismo očekivali

- primaju to kao nesreću koja može zadesiti svakoga, a koju je potrebno ako je ikako moguće sakriti

- efekt začuđenosti Kafka postiže tim što sve opisuje u okvirima onoga što je moguće u svagdašnjem svijetu, a upravo je taj svijet takav da više nikoga zapravo i ne iznenađuje

- iako je Gregor od početka pripovijetke kukac, on do smrti zadržava sva ljudska obilježja (on tuguje, pati), tim je njegova tragedija veća jer uviđa kako je njegovo žrtvovanje za obitelj dok je bio zdrav bilo suvišno

- kad je on postao kukac, pasivan i poslovno nesposoban, njegova obitelj postaje aktivna i doživljava preobrazbu time što počinju normalno živjeti i raditi

- kod Gregora nema pobune ili pokušaja da se nešto promjeni, nego se jednostavno miri sa sudbinom

- Kafkin stil je vrlo jednoličan, nesklon metafori, on ne eksperimentira pripovjedačkim tehnikama

- Običnim riječima pripovijeda o neobičnom

- Govori o užasu koji nikoga ne užasava i to se zove načelom negativne eksplozije (tamo gdje se udar očekuje on izostaje)

- U djelu prepoznajemo obilježlja:

- nadrealizma – halucinantna vizija pretvorbe čovjeka u kukca

- ekspresionizma – osjećaj straha i usamljenosti

- egzistencijalizma – apsurdnim motivom preobražaja Kafka se koristi kako bi izrazio odnos obitelji prema pojedincu i tako pokazao položaj pojedinca u društvu

- dadaizma – Kafka intervenira u logiku svijeta opisujući kao normalno ono što je nenormalno


PROCES
- čitav slučaj započinje uhićenjem glavnog junaka Jozefa K.

- na Jozefovo inzistiranje da sazna zašto je uhićen odgovaraju da su oni samo niži službenici suda i da ne znaju ništa o njegovu slučaju

- ali, dopušteno mu je da ide na posao

- uskoro Jozefa telefonski pozivaju na zakazano saslušanje u nedjelju, jer tako može nesmetano obavljati svoj posao u banci

- na suđenju, na koje je zakasnio sat vremena, pokušava se obraniti žaleći se na nekorektne postupke suda i stražara u njegovu slučaju, ali na kraju saznaje da je sam sebi oduzeo povlasticu da bude saslušan

- iduće nedjelje K. se nepozvan uputi na sud, ali tamo ne nailazi na nikoga jer se nije održavala sjednica

- susreće sudskog poslužitelja koji ga povede sa sobom, ali Jozefa spopadne mučnina od atmosfere i on napušta zgradu

- jednog dana posjećuje ga stric Alfred K. i upozorava ga na to kako bi slučaj mogao loše utjecati na obitelj i odvodi ga svom starom prijatelju, odvjetniku Huldu

- kad su stigli Jozef se iznenadi kako je odvjetnik dobro upućen u njegov proces, ali odvjetnik mu odgovara da u sudskim krugovima kolaju glasine o njegovu slučaju

- često je posjećivao odvjetnika koji ga je uvjeravao da slučaj dobro napreduje, ali mu nikad ne govori u čemu je taj napredak, pa je K. sve uvjereniji u to da mora sam preuzeti slučaj i sam se braniti

- odlazi slikaru Titorelliju, kojega mu je preporučio jedan tvorničar, i od njega saznaje neke činjenice o sudu, ali i da je sud čvrsto uvjeren u krivicu optuženog i ne priznaje nikakve dokaze koji se iznose pred njega, ali i da se na sudce može utjecati iza leđa osobnim vezama

- potpuno oslobođenje, prema slikaru, nije moguće

- konačno se K. jedne večeri uputio odvjetniku s namjerom da mu otkaže punomoć, ali mu to ne donosi olakšanje

- osjeća da njegov slučaj postaje sve kompliciraniji


- jednog dana dobiva nalog da pokaže nekom talijanu gradsku katedralu, ali talijan ne dolazi na vrijeme pa K. ulazi u katedralu

- gledajući slike u polumraku primijeti svećenika koji mu se čini kao da njemu ide održati propovijed

- K. se digne i krene prema vratima, ali ga svećenik zove imenom

- Predstavi se kao zatvorski kapelan i opominje ga da previše traži tuđu pomoć, osobito žensku

- Na Jozefov 31. rođendan dolaze dva gospodina i odvode ga do kamenoloma izvan grada

- Polože ga na kamen i ubiju mesarskim nožem
38. MIROSLAV KRLEŽA; GOSPODA GLEMBAJEVI

(1893. – 1981.)


- rođen u Zagrebu, u obitelji gradskog redarstvenog nadstražara

- U književnosti se javio 1914. dramom Legenda

- Njegov književni razvoj prolazi kroz nekoliko faza:

a) romaničko – simboličku (1914. – 1918.)

b) ekspresionističku (1918. – 1926.)

c) realističku ( 1926. – 1932.)

- 1950. – imenovan je ravnateljem Leksikografskog zavoda u Zagrebu

- Djela:


Zbirka pjesama; Simfonije

Dramski ciklus; Legende

Drame; Golgota, Galicija, U logoru, Vučjak, Gospoda Glembayevi, U agoniji

- 1919. uz pomoć augusta Cesarca izdaje časopis „Plamen“ ekspresionističkog naziva koji

izlazi samo te godine

- drama u tri čina

- radnja se zbiva jedne noći 1913. godine u kući bankara Ignjata Glembaya nakon svečane proslave obljetnice njegove firme Glembay Ltd.

- To je noć u kojoj se potpuno razotkriva nemoralni život Glembayevih i njihovo propadanje – kako financijsko tako i moralno i biološko

- Dolaskom sina Leonea – umjetnika, slikara i boema – u obiteljski dom poslije jedanaest godina, opterećenoga glembayevskim kompleksom, u prvome se činu razotkriva pravo lice Glembayevih i predstavlja uvod u sukob

- Drugi je čin vrhunac drame izražen u Leonovu sukobu s ocem Ignjatom

- Treči se čin odigrava oko odra mrtvog Ignjata Glembaya, u trenutcima iskazivanja „brodoloma“ glembajevske tvrtke, završava tako da Leone škarama prereže vrat barunici

- Ciklus o glembajevima pisan je od 1926. do 1930., obuhvaća 11 novela i 3 drame

- Dramsku trilogiju čine drame Gospoda Glembayevi, U agoniji i Leda

39. MIROSLAV KRLEŽA; POVRATAK FILIPA LATINOVIZCA


- moderan roman o povratku obiteljskom domu slikara Filipa Latinovizca koji se vraća svome domu nakon 23 godine izbivanja u inozemstvu

- roman započinje s retrospektivom, Filipovim povratkom u rodni grad

- u njemu provaljuju davne uspomene, mućno sjećanje na trenutke kada ga je majka izbacila na ulicu

- on je ostao zahvćen nemirom i kompleksom jer ni nakon četrdeset godina nema odgovora na pitanje tko mu je otac, a majka mu je najtajnovitija pojava njegova djetinjastva

- uz njegov povratak vezana su pitanja identiteta, pripadnosti društvu, umjetničkog stvaranja, ljubavi, otuđenja…

- Filipov lik autor je ostatio različitim postupcimaizravne i neizravne karakterizacije

- Prikazao je njegovo duševno stanje, svijest i podsvijest

- Roman pripada monološko – asocijativnom tipu romana, a jednim djelom i romanu-eseju


40. TIN (AUGUSTIN) UJEVIĆ
- istaknuti hrvatski pjesnik, prevoditelj, kritičar i esejist, profesionalni pisac i boem

- školovao se u Imotskom, Makarskoj, Splitu i Zagrebu

- Živio je u Parizu, Beogradu, Sarajevu, Splitu, a od 1940. do smrti u Zagrebu

- Književni rad započinje kao Matošev sljedbenik da bi se kasnije više poklonio Baudelairu i francuskim simbolistima

- U književnosti se javlja 1914. u Hrv. Mladoj lirici

- Kritika njegovo stvaralaštvo obično dijeli u dvije faze:

1. 1914. – 1930. objavljene su zbirke Lelek sebra (1920.), i Kolajna (1926.)

- nastale su u Parizu kao jedinstvena zbirka s pjesmama u zatvorenoj formi, a

objavljene su zasebno u Beogradu

- uz motiv sebra (roba) i teme trpljenja, osamljenosti dominira motiv žene i

planktonske ljubavi (to je imaginarna žena koju pjesnik uzdiže na pijedestal i svi

njegovi ljubavni stihovi zapravo su izraz najdublje nemoći u odnosu prema ženi)

2. druga faza započinje 30.-tih godina kad je objavio zbirke Auto na korzu

(Šetalište) 1932., Ojađeno zvono 1933.- to je misaona lirika i mješavina

ekspresionizma, futurizma i nadrealizma

- Tinova esejistika objavljena je u zbirkama 1938. – Skalpel kaosa i Ljudi na vratima gostionice

- 1945. – 1950. – mu je zabranjeno objavljivati

- 1950. – objavio je zbirku pjesama Rukovet i 1954. Žedan kamen na studencu

- Kritika ga smatra posljednjim pjesnikom hrvatskog i europskog modernizma, i uz Krležu, našim posljednjim enciklopedistom, bio je poliglot, zovu ga još i virtuozom stiha, imotskim Baudelairom, pjesničkim genijem i čarobnjakom stiha
41. DOBRIŠA CESARIĆ

(1902. – 1980.)


- bio je pjesnik, esejist i prevoditelj

- prevodio je najviše ruske i njemačke pjesnike, npr. Puškina, Jesenjina

- posljednji je hrvatski romantičar, izravni lirski nasljednik Vidrića i Matoša

- njegovu prvu samostalnu zbirku, objavljenu 1931. pod nazivom Lirika, JAZU (danas HAZU)

Prepoznaje kao izuzetno pjesničko ostvarenje

- Cesarićev pjesnički izraz vrlo je jednostavan i on se pridržavao Schopenhouerova

(Šopenhaurova) savjeta da običnim riječima treba kazati neobične stvari

- on je pjesnik ljubavi, vedrine, pjesnik grada, ali i pjesnik koji je izrazito osjetljiv na socijalnu nepravdu

- majstor lirske minijature, ide u red najomiljenijih i najčitanijih hrvatskih pjesnika

- zbirke: Spasena svjetla, Moj prijatelju, Slap, Voćka poslije kiše, Povratak, Goli časovi


42. DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

(1905. - )


- pripada generaciji pjesnika koja se u književnosti javlja početkom 30.-tih godina 20.st.

- prve su mu pjesme objavljene u zajedničkoj zbirci Lirika šestorice 1931.

- Od tada je objavio više samostalnih pjesničkih zbirki kojima se nameće kao samosvojna pjesnička ličnost ne samo svojom tematikom nego i načinom svoga pjevanja

- Zbirke: Lirika (1931.), Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Tuga zemlje, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Dani djetinjstva, Prsten, i dr.

- Njegova lirika je ispovjednog karaktera, izraz dubokog proživljavanja života na način da obične detalje iz svoga života uzdiže na razinu općeljudskih vrijednosti

- Njegovi su stihovi elegični jer u sebi uvijek nose tragičan osjećaj prolaznosti života

- Iako se sam nazvao pjesnikom srca ne možemo reći da je on sentimentalan pjesnik zbog ironije, ali i autoironije koja je često prisutna u njegovim stihovima

- Pisao je uglavnom slobodnim stihom čime pojačava neposrednost izraza

- Njegovi su stihovi ipak muzikalni i imaju neki svoj unutarnji ritam

- Pjesme poput pjesničkih zapisa imaju zabilježeno i mjesto i vrijeme nastanka

- Zavičaj i djetinjstvo na selu su polazište i najsigurnije životno uporište kojima se Tadijanović uvijek vraća svojim pjesmama

- Pseudonim pod kojim se javljao je Morgan Tadeon


43. IVO ANDRIĆ; PROKLETA AVLIJA

- Rodio se u Dolcu pokraj Travnika

- Studirao je filozofiju, slavistiku i povijest

- Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961.

- Djela:

Poezija; U Hrvatskoj mladoj lirici, Ex ponto, Nemiri

Proza; Put Aleje Đerzeleza, Priča o vezirovu slonu, Na Drini ćuprija, Travnička

Kronika, Prokleta avlija, Omer-paša Latas (objavljen posthumno)


- djelo objavljeno 1954.

- Kratki roman ili duža pripovijetka

- Djelo ima prstenastu kompoziciju po koncentričnim krugovima što znači da je svaki motiv obuhvaćen širim pripovjedačkim krugom, to se još zove i priča u priči

- Kritičari kažu da je to i roman-nar – u romanu ima više manjih epizoda koje bi mogle stajati zasebno, ima 5 pripovj. krugova:

1) Andrić priča o Prokletoj avliji

2) Fra Rastislav priča o fra Petru

3) Fra Petar priča o Prokletoj avliji

4) Haim priča o Ćamilu

5) Ćamil priča o Džem-sultanu

- ovo je i simbolična slika pakla, odnosno prikaza čovjekova prokletstva kroz vjekove i položaje čovjeka u svijetu neslobode

- Prokleta avlija je zloglasni Carigradski zatvor u kojemu je fra Petar iz Kreševa bio zatočen dva mjeseca pod optužbom da je austrijski špijun

- Upravitelj Proklete avlije bio je Latif-aga koji je u mladosti i sam bio kriminalac

- Već prve godine stekao je nadimak Karađoz po grotesknoj ličnosti Turskog kazališta „Sjena“neobičan je bio i njegov stav prema krivnji jer je smatrao da nedužnih nema i da su svi za nešto krivi

- On je osobit kao upravitelj, iako ga zatvorenici mrze, osjećaju ga na neki način svojim

- Od Haima, sitnog kriminalca, fra Petar doznaje tragičnu sudbinu mladog turčina Ćamila

- Ćamil je razočaran životom i neuzvraćenom ljubavlju pronašao utjehu u proučavanju prošlosti, točnije sudbine Džem-sultana da bi se na kraju potpuno identificirao s njime

- Džem-sultan je bio brat Bajazita koji ga je proglasio maloumnim i dao zatvoriti kako mu ne bi ugrozio vlast

- Kako je tadašnji sultan također imao brata kojega je držao zatvorenoga, Ćamilovo proučavanje povijesti postaje sumnjivo vlastima i završi u Prokletoj avliji

- Obojica su zapravo bili zatvorenici bez krivice, zatvoreni samo zato što su mislili svoje misli

- Prokleta avlija je prikaz totalitarne države u kojoj postoji samo privid pravde

- Vlast uklanja sve koji su prijetnja državi, makar fiktivna,pa čovjek može nastradati samo zato što misli svojom glavom

44. ALBERT CAMUS; STRANAC

(1913. – 1960.)
- francuski pripovjedač, dramatičar, esejist i novinar

- rodio se u Alžiru od oca Francuza i majke Španjolke

- Po svršetku srednje škole upisao je filozofiju

- 1940. god. dolazi u Francusku i nakon kraćeg vremena provedenog u listu Paris-Soir pokreće s nekoliko prijatelja ilegalne novine Combat (Boj), u kojima piše o najvažnijim pitanjima francuskog društvenog i političkog života

1   2   3   4   5


La base de datos está protegida por derechos de autor ©espanito.com 2016
enviar mensaje