Página principal

Pisci I djela


Descargar 203.06 Kb.
Página3/5
Fecha de conversión18.07.2016
Tamaño203.06 Kb.
1   2   3   4   5

20. Puškin: Evgenij Onjegin
A.S.Puškin- rođen 1799.u bogatoj obitelji. Djelom "Oda slobodi" zamjeri ose sudu te je prognan u južnu Rusiju te tamo piše "Zarobljenik Kavkaza". 1826.je pomilovan te se vraća u Moskvu i St.Petersburg. umro je u dvoboju. Smatra se osnivačem moderne ruske književnosti.

Djela : Evgenij Onjegin, Kapetanova kći, Oda slobodi, Zarobljenik Kavkaza, Brončani konjanik, Ruslan i Ljudmila.....


Likovi

Evgenij Onjegin- lik suvišnog čovjeka a tome pripomaže i njegova sveopća nezinteresiranost, čak i lijenost.

Lenski- romantičar, poeta, zanesenjak, suprotnost Evgeniju, kada voli,voli strasno i ne suspreže svoje osjećaje.

Tatjana- seoska djevojka na romanima Richardsona Rousseaua, posjeduje neposrednost, nesumljivo stečen u provinciji, među pukom, sa dadiljom.

Radnja

Radnja započinje pričati o mladom plemiću Evgeniju Onjeginu, "suvišnom čovjeku" koji je dovoljno bogat da se ne angažira ni na kojem planu. Takav mu život brzo dosadi. Evgenij treba nasljediti stričevo nasljedstvo,te mora otići u unutrašnjost zemlje na neko vrijeme. On samo glumi razočaranost srtičevom smrću, sam pušta suza želeći na taj način zavarati javnost. Evgenij je imao najbolje francuske učitelje, ali površno znanje samoi na temelju informacija, to mu otvara put u visoko društvo jer po sudu drugih, on je uman. U kazalište ide samo zato da bude viđen, ne razumije što gleda, razumije samo onoliko koliko mu znanje dopušta.



On je društveno prihvaćen, voljen,zabavan, koketan, "svi bi htjeli da ga goste". Mnogo posvećuje njezi tijela: parfemi, škarice, češljevi,turpijice,stoji satima pred ogledalom poput muške Venere. Evgenij upoznaje Lenskog koji se vraća sa studija iz Njemačke, on je mladi pjesnik , čita Kanta. Lenski je zaljubljen u Olgu koja ima sestru Tatjanu. Olga je skromna, poslušna, vedra, lirska duša. Tatjana je mirna, povučena, samo čita knjige,u odnosu na Olgu nije imala svježine izgledu, plaha, tužna, svega se boji, voli prirodu. Lenski i Olga su ljubavni par. (Puškin glavne junake stavlja u određeno prirodno okruženje prema karakteru. Onjegin ne voli prirodu. Priroda u ulozi psiho fizičkog stanja zato jer je priroda promijenjiva, jedino u prirodi možemo postići sklad.)

Tatjana se zaljubljuje u Evgenija, te mu piše pismo u kojem mu izjavljuje ljubav. Tatjana piše da nema iskustva, no spremna je biti dobra i vjerna žena- njezino viđenje braka. Onjegin ju odbija, kaže "ja nisam sazdan za blaženstvo",nije stvoren za ljubav, nije dostojan njenog savršenstva, brak je za njega muka, lišavanje slobode, nije sposoban biti mužem ali kada bi dosegao stupanj zrelosti Tatjana je žena s kojom bi želio biti.

Na proslavi Tatjaninog imendana, Onjegin iz prkosa koketira s Olgom. Lenskoga to uvrijedi te traži satifikaciju,dvoboj. (Onjeginov odnos prema životu i smrti- on zaspi na dvoboj- nihilizam,negiranje samoga sebe.) Onjegin ubija Lenskoga u dvoboju- apsurdno,posve nepotrebno ubojstvo.

Evgenij odlazi na putovanje od više godina. Tatjana se udaje, postaje kneginja, žena generala- boginja i nedostupna. Jednoga dana na nekoj proslavi u Petersburgu Onjegin sreće Tatjanu te joj piše strastveno pismo, no ona se oglušuje na njegove izjave. Ponaša se ravnodušno jer je sad udana i želi biti vjerna mužu, iako još voli Onjegina koji za nju predstavlja duhovnu patnju. Tatjana postavlja pitanje zašto ga nije zanimala kad je bila priprosta seoska djevojka, privlači li ga sada njezino bogatstvo ili je Onjegin tek sada shvati da ju voli. Onjegin odlazi na daljnja putovanja.

1.tematski krug- ljubav

2.tematski krug- priroda

3.tematski krug- društveni život u Rusijio 30.godina 20.stoljeća- vrijeme Nikolaja i Aleksandra I., svi sukobi rješavaju se dvobojem. Među likovima se oučava razlika između seoske i gradske sredine, društvenih sloejva, intelektualna razlika ( puk-narodni jezik, viši slojevi-francuski, njemački, latinski) - utjecaj zapadne civilizacije i umjetnosti.

Ovo je prvi psihološki roman u stihu, pisan Onjeginskom strofom- 4 ukrštena stiha, 4 obgrljena, 4 parna, četverostopni jamb.

Puškim je na Onjeginu radio osam godina.isprva je zamišljen kao oponašanje Byronova komičnog epa Don Juan, epsku satiru, pa prema tome kao romantična književna vrsta. Tek kasnije djelo zauzima mjesto uz ruske realističke romane, gdje je česti lik suvišnog čovjeka
21. Poe: Gavran
- Američki romantičar, pjesnik, pripovijedač,.kritičar

u svojim djelima se bavio okultnim i mističnim temama a posebno mu je omiljena tema bila SMRT LIJEPE MLADE ŽENE. Umro je na cesti od srčanog udara.Živio je u siromaštvu i bavio se novinarstvom. Autor je zbirke novela «Groteske» i «Arabeske», te «Doživljaji Arthura Gordona Pyma»

Poea smatraju pretečom Sf(znanstv.fantastične literature) i začetnikom detekt.priče, živio je neobuzdano a oženio se sestričnom,maloljetnom.
GAVRAN-pjesma okultne mistične tematike.

Tema:Smrt mlade žene i nemogućnost pjesnika da se pomiri s gubitkom voljene osobe

Gavran je mitski simbol smrti, vjesnik nesreće. Dolazi u pjesnikov dom kišne,zimske večeri i smješta se na kip Palade(Atena)-božica mudrosti. NA brojna pitanja koja pjesnik postavlja(o mogućnosti ponovnog susreta s voljenom Lenorom)gavran odgovara NEVER MORE.Taj pripjev se ponavlja 18 puta.Za pjesnika je najstrašnije to što gavran ne želi otići što znači da je trenutak njegove smrti sve bliži

Poe je težio formalnom savršenstvu djela, jer je poznato da je napisao 12 verzija ove pjesme


22. Preradović: Poezija (pregled)
- Rodio se u Grabrovnici kraj Pitomače. Vojnu školu polazio u Bečkom Novom Mjestu i vremenom je zaboravio materinski jezik. S osamnaest godina počinje ga ponovo učiti jer se zainteresirao za ilirizam(upoznao je Ivana Kukuljevića koji ga je zainteresirao za ilirizam). Prva pjesma koju objavljuje na hrvatskom jeziku je ZORA PUCA.

Do kraja života ostaje u vojnoj službi došavši do čina generala. Umro je u Austriji a posmrtni ostatci preneseni su mu u Zg.

Djela: zbirke pjesama: PRVENCI I NOVE PJESME, drama:KRALJEVIĆ MARKO
Ljudsko srce – (pjesma): U ovoj refleksivnoj pjesmi Preradović promišlja razloge nezadovoljstva srca, dođemo do cilja a već poželimo nešto drugo. Njegov je odgovor da uslijed svijesti o prolaznosti želimo iskoristiti sve ovozemaljske slasti.
Putnik(pjesma)-Putnik-noću izgubljen u tuđoj zemlji dolazi do jedne kolibe i moli staricu da ga primi na konak. Starica odbija primiti umornog putnika,ona ima svoju djecu,starica mu postavlja pitanje o njegovoj majci.Putnik se odluči vratiti u svoju domovinu,starica je personifikacija tuđe zemlje – mrak je metafora pjesnikova stanja a cijela pjesma alegorija pjesnikova lutanja tuđim zemljama.
Pjesnik –U pjesmi su suprotst.dva pogleda na svijet:pjesnikov i sokolov.Sokol je personifikacija pjesnikova nadahnuća koje je vezano uz domovinu. Buđenje je nužno jer se u domovini događaju značajne promjene u smislu narodnog preporoda i zato pjesnici trebaju biti budni i aktivni, s pjesnikove perspektive je svijet drukčiji nego sa sokolove, on je trajno vezan uz zemaljske vrijednosti i sokol u tome vidi njegov usud: trajnu razapetost pjesnika između neba i zemlje.
Mrtva ljubav – Pjesnikovo pitanje o mjestu gdje bi mogao pokopati svoju ljubav postaje univerz.ljudsko pitanje o mjestu pohrane vl.emocija. Zemlja i voda nameću se kao dva elementa nameću se svakom čovjeku alli on teži trećemu-on teži zvijezdama. U visinama bit će nemoguće uprljati ih svojim sitnim zemalj.nezadovoljstvima,pohlepama,zavistima. Pjesma je nastala nakon smrti pjesnikove supruge, a pjesma je pretvaranje njene uspomene u zvijezdu koja sjaji i čitateljima jer je postala duhovna vrijednost.
TEMA: Općeljudske teme o životu i čovjeku; Ljudsko srce i Mrtva ljubav, domoljublje i vlastiti pjesnički poziv: Putnik i Pjesnik

Alegoričnost – putnik – pjesnikov dijalog s tuđom zemljom; spoznaja da su sreća i zadovoljstvo ostvarive samo u domovini.

Ljudsko srce – ljud.srce kao metonimija za trajni ljudski nemir

Pjesnik – pjesnikova komunikacija sa sokolom je alegorija za njegovu trajnu razapetost između zemaljskih i ljudskih vrijednosti

Mrtva ljubav – pretvaranje zemalj.ljubavi u nebesku

Univerz.značenje djela: Domovina kao najviša vrijednost


Rodu o jeziku –oda

-oda je oblik svečane lirske pjesme koja slavi neki važni povijesni događaj ili povijes.osobu

Tema:Slavljenje jezika, ljubavi prema jeziku

Poetska poruka: Po jeziku dok te bude,

I glavom će tebe biti
Za pjesnika je njegov jezik njegovo jato, blago i njegov alem(turcizam).. Pjesnik nam poručuje da svoj jezik trebamo ljubiti i umrijeti za njega. Dok imamo svoj jezik imamo sve na ovom svijetu.Bez jezika smo kao bez imena,bez djedova,unuka,puka sjena

Kompoz.pjesme: strofična(sastoji se od 9 strofa)

Svaka strofa se sastoji od 10 stihova.Stihovi su vezani. Jedan se stih sastoji od 10 slogova(deseterac).Rima je nepravilna,rimuju se prva dva stiha,četvrti i peti stih te osmi i deveti.

Metafora:» Svoje tijelo, udo svijeta,

Bus posebnog svog cvijeta.

U njem s čuvstva radostiva

Tvoje srce vatrom gori.»
Onomatopeja: «Svaka ptica svojim glasom spijeva»

Hiperbola: «Od Stanbula grada do Kotora,

Od Crnog do Jadranskog mora»
Anafora: «O jeziku, rode, da ti pojem,

O jeziku milom tvom i mojem»

Turcizam: alem(kamen)
23. Vraz: Poezija
- Vraz je bio Slovenac, pravo mu je ime bilo Jakob Frass. Završava osnovnu školu u Mariboru. Studirao je pravo i filozofiju. U Grazu je upoznao Ljudevita Gaja. Gaj ga je zainteresirao za ilirizam.Vraz je pristupio hrv.književnosti vjerujući da se zajedničkim književnim jezikom za sve Hrvate i Južne Slavene može stvoriti jaka nacional.književnost i da Slovenci to ne mogu ostvariti. Najžešći protivnik među Slovencima mu je bio France Prešeren..Vraz umire u 41.god.od tuberkuloze. Vraz je pisao pjesme,putopise,članke o jeziku..

Djela: (pjesme):Narodne pjesme ilirske,Đulabije,Glasi iz dubrave žeravinske,Gusle i tambura,

Putopisi: Put u gornje strane
Đulabije – zbirka pjesama u kojoj pjesnik spaja ljubav prema voljenoj ženi(Ljubici Cantilly)s ljubavlju prema domovini. Naziv zbirke dolazi od turske riječi djul – što znači ruža, a đulabije su mirisne jabuke koje su crvene kao ruža. Zbirka ima 4 dijela, ali su u izdanju od 1840. samo dva dijela(kad se Ljubica udala i kasnije umrla,Vraz je napisao 3.i4.dio). U trećem dijelu on iskazuje svoje duševno stanje nakon njene udaje, a u četvrtom dijelu ljubav prema Ljubici prerasta u ljubav prema narodu i čovječanstvu.
Ždral putuje k toplom jugu

Ovaj pjesnički oblik nazivamo GAZELOM. Gazela je nastala u arapskom pjesništvu na početku 7.st. U prvotnom obliku je imala 5 do 15 distiha s jednom rimom provedenom kroz sve distihe.Vraz izostavlja rimu i čuva samo pripjev.

Ljudima koji žive u skladu s prirodom normalno je da u jesen skupljaju plodove svoga rada, ptice u jesen odlaze u toplije krajeve, a jesen pjesnikova života obilježena je patnjom i suzama – suprotno zakonima prirode. Inače ima pripjev, ponavljaju se riječi: U JESENI
Otkud modre oči?

-Pjesma se temelji na usporedbi dviju žena: crnokose i plavokose. Pjesnik opjevava preobražaj ljubavi od zemaljske i tjelesne do nebeske, duhovne.

Pjesnik sluti da se duša voljene žene javlja u novome tijelu i pruža mu mogućnost ostvarenja ljubavi i sreće.
Univerzal.značenje djela: izražavanje ljubav.osjećaja, promišljanje ljubavi i vlastitog života, izražavanje osjećaja i povezivanje s motivima prirode – romantičarski elementi.
24. Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića
- Rodio se u Novom Vinodolskom. Poznati književnik i političar. Bio je prvi hrvatski ban pučanin. Za svoga banovanja je reformirao školstvo i ostvario neovisnost sudstva.

Djela: Mažuranić je pisao pjesme najpoznatiji je po epu SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA, autor je političkog spisa HRVATI MAĐAROM, a napisao je 14. i 15. pjevanje Gundulićeva OSMANA.

Smrt Smail-age Čengića je ep u pet pjevanja objavljen 1846.g. Polazište epa stvarni je povijesni događaj o kojem je Mažuranić mogao čitati jer se o njemu u ono vrijeme dosta pisalo. Tim izvorima valja dodati dva podatka koji su Mažuraniću pomogli pri ostvarivanju osnovne fabule – bila je to narodna pjesma o pogibiji Smail-age koju je sigurno Mažuranić poznavao te život u Bosni i Hercegovini pod turskom vlašću.

Smrt Smail-age Čengića sastoji se od 5 pjevanja

AGOVANJE – u kojem je Smail-aga na vrhuncu moći i daje pogubiti zarobljene Crnogorce kao i Turčina, starca Duraka koji ga se usudio savjetovati da pripazi jer da će se Crnogorci osvetiti
NOĆNIK – sin starog Duraka, Novica, šulja se noću prema sjedištu crnogorskog vladike kako bi se priključio osvetnicima
ČETA – Crnogorci i Novica kreću se osvetiti se Smail-agi
HARAČ – Smail-aga kupi harač mučeći i ubijajući siromašnu raju, navečer dolazi četa i napada tabor Smail-age koji pogiba.
KOB – Smail-aga je sveden na običnu lutku koja se klanja svakome tko ulazi u sobu
Tema: Smrt Smail-age Čengića, stvarne povijesne osobe

Jezik i stil – arhaizmi i turcizmi, izmjena deseteraca i osmeraca

Univerz.značenje djela – Borba Smail-age i Crnogoraca postaje borba dobra i zla s piščevom idejom i vjerom u pobjedu dobra
25. Šenoa: Zlatarevo zlato
najčitaniji je hrvatski pisac svih vremena. On je zapravo prvi hrv. pisac koji je svjesno radio na stvaranju čitateljske publike. Pisao je pripovjetke, feljtone, drame, …Prvi Šenoin povijesni roman: Zlatarevo zlato (1871.)

Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogeneš, Kletva, Prijan Lovro..


Priča Šenoinog romana "Zlatarovo zlato" odvija se u starom Zagrebu, u vrijeme propasti feudalizma. Zagreb je, u Šenoinom romanu, mali grad u kojem žive obrtnici, trgovci i činovnici. Gradom pokušava gospodariti Stjepko Gregorjanec, plemić i gospodar Medvedgrada, no to mu sve teže uspijeva.

U Zagrebu, odmah pokraj Kamenitih vrata, svoju zlatarsku radnju ima Petar Krupić. On je udovac i živi s kćeri jedinicom - Dorom. Dora je mlada i lijepa, te je gotovo svi sugrađani vole. Jedan od Zagrepčana, koji je posebno zainteresiran za Doru, jest Grga Čokolin. No, Dori se Čokolin ne sviđa jer je star, ružan i zao. Ona javno odbije njegovo udvaranje i to njega razbjesni. Nedugo zatim, Dora slučajno upoznaje Pavla Gregorjanca, mladog plemića i nasljednika gospodara Medvedgrada - sina Stjepka Gregorjanca. Njih dvoje se zaljubi. Oba oca - Petar Krupić i Stjepko Gregorjanec - protiv su te veze. Zlatar misli da se njegova kći ne treba vezati uz plemića, pogotovo ne uz sina zlog Stjepka. Vlastelin ne želi da se njegov sin oženi građankom Zagreba. On mrzi Zagrepčane, jer mu pružaju otpor i ne žele ga priznati kao svog gospodara. Osim toga, svojem sinu namjenjuje drugu ženu - plemkinju Klaru, gospodaricu grada Samobora. Klara i Stjepko počinju spletkariti protiv mladog para. Novcem i obećanjima, oni uspijevaju nagovoriti Grgu Čokolina da im pomogne u ostvarenju njihovog plana protiv Dore. Jedne večeri, na Dorina vrata dolazi maskirani Grga Čokolin. On zamoli djevojku vode i ona mu je da iz svojeg vrča. Grga otruje vodu i vrati je Dori, rekavši joj da mu je dala ustajalu vodu i neka je proba. Djevojka je popije i umre. Dolazi Pavle i nalazi je mrtvu. Nakon Dorine smrti, zlatar Krupić ostaje sam i tužan, Pavle Gregorjanec pogine u ratu s Turcima, a vlastelin Stjepko umire u svom ruševnom dvorcu, potpuno sam.

Knjiga završava opisom propadanja Medvedgrada, koji se, bez nasljednika i stanovnika, ruši i nestaje.
26. Balzac: Otac Goriot
- rođen je u Toursu

- jedan je od utemeljitelja realističkog romana

- od 1829. do 1848. nastaje njegov ciklus Ljudska komedija, djelo od devedesetak romana i pripovijedaka

- ciklus je nastao po uzoru na Danteovu Božansku komediju

- Ljudska komedija podjeljena je na tri skupine:

- analitičke studije

- filozofske studije

- studije društvenog života

- djela: Filozofija braka, Louis Lambert, Rođak Pons, Propale iluzije, Otac Goriot
društveni roman

tri fabularna tijeka:

1. Goriot i njegovo propadanje u društvu

2. Rastignac i njegov uspon u društvu

3. zatvorenik Vautren i njegovi poslovi

- ideja - sreća nije izvan čovjeka, nego u čovjeku

- student Eugene Rastignac stanuje u pansionu gospođe Vauqer, u kojem živi i starac Goriot, osiromašeni tvorničar tjestenine

- Goriot je dao sve što je imao svojim bogatim kćerima koje ga posjećuju samo kad ga trebaju

- Rastignac želi uspjeti u društvu i preko svoje tetke dospijeva u najotmjeniji pariški salon gđe Beausenat

- Rastignac nailazi na blještavilo i sjaj i u toj se sredini želi održati uz pomoć žene – ljubavnice

- Najprije mu se svidi starija Gotiotova kći, gđa de Restaud udana za grofa Restauda

- No gđa de Restaud već ima ljubavnika – mladog de Traillesa

- Rastignacusu njezina vrata zauvijek zatvorena jer je pred njom i njezinim mužem spomenuo Goriota

- Vikontesa de Beauseant i vojvotkinja de Langeais daju Rastignacu upute za život u Parizu

- One mu najprije govore o grofici i grofu de Restaud

- Kad ostane bez ičega, i kad više nema što dati kćerima, Goriot umire

Rastignac je osobno otišao Goriotovim kćerima s molbom da posjete umirućeg oca

- ovakvo realno razmišljanje i spoznaja o prevom licu njegovih kćeri kod Goriota traje vrlo

kratko, on umre utješen, milujući glave dvojce studenata misleći da su to njegove kćeri

- kćeri mu nisu došle niti na sprovod, poslale su prazne kočije, a studenti su snosili i troškove pogreba

- to ipak nije pokolebalo Rastignaca da odustane od ispreznog visokog društva, nego ga je naprotiv učvrstilo u namjeri da se suoči s tim svijetom i da ga upozna
27. Dostojevski: Zločin i kazna

- jedan od predstavnika ruskog realizma

- začetnik tzv. Psihološkog realizma

- jedan je od začetnika moderne proze, tj. monološko-asocijativnog tipa romana

- koristi tehniku unutarnjeg monologa

- djela: Braća Karamazovi, Idiot, Zločin i kazna


- monološko-asocijativni tip romana

- tema – zločin i kazna

- glavni lik – Raskoljnikov – oksimoronski lik (u jednom je liku i zločinac i darežljivac, i zao i dobar čovjek, i prijestupnik i mislilac)

- Raskoljnikov na kraju kroz ljubav i vjeru pronalazi sebe i svoje iskupljenje

- Nakon unutarnjih kolebanja Raskoljnikov se odlučuje na zločin

- Staričinu nepovjerljivost uklanja time što je uvjerava da je donio obećani zalog

- Starica ga pušta u stan, on je ubija sjekirom

- Nailazi i staričina sestra Lizaveta, on ubija i nju

- Zahvaljujući povoljnim okolnostima Raskoljnikov neprimjećen odlazi iz kuće

- Istražitelj Porfirije Petrovič sumnja u Raskoljnikova, osobito nakon što je u časopisu „Periodična besjeda“ pročitao Raskoljnikovljev članak o zločinu

- Raskoljnikov objašnjava Petroviču glavne misli iz toga članka

- Raskoljnikovu su došle sestra i majka; sestra se trebala udati za sebičnog i pokvarenog Lužina

- Raskoljnikov uviđa da se ona odlučila na taj brak kako bi mu novčano pomogla

- Zahvaljujući Raskoljnikovu te su zaruke razvrgnute i Dunja se udaje za Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina

- Raskoljnikov strašno trpi, rastresen je i opterećuje ga ubojstvo

- Zbližava se sa prostitutkom Sonjom Mermeladovom koju je gladovanje obitelji prisililo na prostituciju

- Sonja – tiha, mirna, dobra, pokorna i pobožna, osoba kojoj Raskoljnikov priznaje zločin

- Ona ga nagovara da prizna ubojstvo i okaje ga kaznom

- Raskoljnikov to i čini, biva osuđen na osam godina kazne u Sibiru, kamo ga prati Sonja

- U kaznionici u Sibiru dolazi do njegove unutarnje promjene, shvaća da će se njegov život temeljiti na ljubavi i vjeri i da je on kao pojedinac spašen a ne izgubljen

- Razlozi ubojstva:

- socijalni – siromašni student sa samoga dna petrogradskoga društva ne želi se okoristiti zločinom, nego pomoći drugima koji su u istoj situaciji kao i on, da ih ne iskorištavaju lihvari

- psihološki – Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične; obični – materijal koji služi za održavanje vrste, neobični – oni koji imaju snage u svojoj sredini reči novu riječ, oni krše zakon i imaju prevo na neposluh jer će važnost i vrijednost njihova čina spoznati tek budućnost; Raskoljnikov sebe smatra neobičnim čovjekom

- moralni – Raskoljnikov smatra da ima (kao neobičan čovjek) pravo na zločin i da se to ne kosi s njegovom religioznošću

- posljedica zločina – Raskoljnikova psihička i živčana rastrojenost

28. LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ; ANA KARENJINA

- odrastao u plemićkoj obitelji

- sudjelovao je u Krimskom ratu, putovao Europom i zatim se vratio rodnom mjestu

- ženi se, posvećuje obitelji i pisanju

- izbačen je iz crkve zbog propagiranja „Prvotnog Kršćanstva“

- umire od upale pluća

- djela: Priča o jučerašnjem danu, Sevastopoljske priče

trilogija; Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost

romani; Rat i mir, Ana Karenjina, Uskrsnuće

- tema- problem braka i obiteljskog života

- vrijeme radnje- sedamdesete godine 19. st.

- Mjesto radnje - Petrograd i Moskva

- Ovo je tip tzv. Paralelnog romana zbog dviju paralelnih fabula

- Prva je ljubav Levina i Kiti, a druga Ane i Vronskoga

- U središtu priče je ljubavni trokut Karenjin – Ana – Vronski koji se završava tragično Aninom smrću

- Ana najprije krivi muža za svoju nesreću, poslije Vronskoga , a na kraju i sebe

- Bila je nesretna jer u braku koji je dogovoren ne pronalazi ljubav i sreću

- Pravu dubinu svoje nesreće i spoznaju o nedostatku ljubavi ona otkriva tek u trenutku kad je zavoljela Vronskoga

- Bezgranično voli sina Serjožu i cijelo je vrijeme razapeta između ljubavi prema njemu i prema ljubavniku

- Ona nije žena koja racionalno odlučuje, uzda se u sudbinu i uvijek očekuje da je netko drugi vodi

- U tome i leži njena tragedija i nemogućnost pronalaženja unutarnje ravnoteže

- Sve je to još više potencirano licemjernim stavom društva u kojem je ljubav opća pojava

- Vronskom je kao muškarcu i dalje omogućen pristup u društvo, a Anu odbacuju i izoliraju

- Moto romana – „osveta je moja i ja ću je vratiti“ (Biblija), a poanta je u tome da nijedan čovjek nema pravo biti moralnim sudcem drugom čovjeku, pravo na osvetu ima samo Bog

- Roman započinje rečenicom: „Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“

- Tolstojevština – svjetonazor nazvan po Tolstoju, a vezan za njegove prosvjetiteljske napore da reformira život na selu, utječe na moralne poglede i društveni život
29. ANTE KOVAČIĆ; U REGISTRATURI

- potječe iz seljačke obitelji

- student prava

- bavio se politikom

- umire u duševnoj bolnici u 36. godini života

- djela:


Novele; Ljubljanska katastrofa, Ladanjska sekta, Seoski učitelj

Romani; Baruničina ljubav, Među žabari, U registraturi, Fiškal


- vrsta djela – roman, tri dijela

- tema – djetinjstvo i školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića

- prvi dio – započinje opisom registrature u kojoj radi već ostario Ivica Kičmanović

- pripovijedanje započinje prikazom Ivičina djetinjstva i školovanja na selu

- nakon toga opisuje se njegov odlazak u grad na školovanje

- u drugom dijelu – Ivica se vrača na selo

- nakon nekog vremena dolazi i Laura s kojom Ivica živi nevjenčano

- ona donosi mnogo novca koji je uzela Meceni nakon što ga je ubila

- ubojstvo je prikriveno zbog požara u kojem je izgorio Mecenin dom

- iznose se prilike na selu i Ivičin ponovni povratak u grad radi završetka školovanja

- u trečem dijelu – Laura postaje hajdučica

- Ivica započinje vezu sa susjedovom kćerkom Ančicom, koja se također zapošljava u gradu

1   2   3   4   5


La base de datos está protegida por derechos de autor ©espanito.com 2016
enviar mensaje