Página principal

Pisci I djela


Descargar 203.06 Kb.
Página2/5
Fecha de conversión18.07.2016
Tamaño203.06 Kb.
1   2   3   4   5

10. Marulić: Judita
-OTAC HRVATSKE KNJIZEVNOSTI

rođen u Splitu gdje je proveo cijeli život obavljajuci ugle.duznosti i odvjetnika i suca

djela:na latinskom jeziku: POUKE ZA ČESTIT ŽIVOT S PRIMJERIMA, EVANĐELISTAR,PEDESET PRIČA, DAVIDIJADA

na hrvatskom jeziku: JUDITA –NAPISANA 1501.,TISKANA 1521.


Ep Judita napisan je na čakavštini Marulićeva vremena

6 pjevanja ili libara

2 126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca

na početku se nalazi posveta don Dujmu Baristriliću? u kojoj Marulić izlaže svoju poetiku pozivajuči se na izvore svoga epa a to su klasični antički pisci prije svega VERGILIJE, ali Marulić spominje i domaće predhodnike - hrvatske anonimne pjesnike tzv.začinjare

tema: Hrabra udovica Judita spašava svoj grad od neprijatelja, tema je preuzeta iz Biblije(SZ)

poruka- moralna potpora uplašenim sugrađanima zbog neposredne turske opasnosti.


1.PJEVANJE: u ime vladara Nabukodonozora asirski vojskovođa Holoferno kreće u pohod s namjerom da osvoji cijeli svijet.

2.PJEVANJE: Holofernova vojska okrutno uništava sve pred sobom i u cijelom svijetu zavlada strah

3.PJEVANJE: Holoferno namjerava osvojiti Betuliju držeći grad pod opsadom. U gradu zavlada strah pa gradski oci odluče predati grad ako im Bog uskoro ne pomogne

4.PJEVANJE: Uz Božju pomoć Judita postaje prelijepa žena te sa svojom sluškinjom odlazi u Holofernov tabor. Ona mu govori da zna kako se Betulija može osvojiti bez žrtava.Holoferno je opcinjen njenom ljepotom

5.PJEVANJE: Holoferno priredi gozbu u Juditinu čast. Pošto pijan zaspi Judita mu odsjeće glavu njegovim mačem

6.PJEVANJE: U jutro Betulijani stavljaju Holofernovu glavu na tvrđavu a u Holofernovoj tvrđavi nastane panika Betulijani napadnu i poraze Holofernovu vojsku. Judita je živjela 105 god.a puk ju je oplakivao 7 dana


U EPU su suprotstavljeni Juditin i Holofenrov lik Kroz Juditin lik pjesnik veliča vrline – pobožnost, požrtvovnost, vjeru,hrabrost.

Kroz Holofernov lik pjesnik osuđuje oholost, okrutnost,pohlepu

Fa bi potkrijepio svoje teze pjesnik navodi cijeli niz biblijskih likova koji su zbog neumjerenosti u jelu i piću sami stradali(ADAM I EVA, LOT, NOA,EZAV)

Pjesnik izražava vjeru u mogućnost pobjede nad Turcima njegova je por. Hrvatima da su jedinstveni, vjerom u Boga i njegovu pomoć mogu se obraniti od Turaka.

Judita kao tip renesanskoga epa:linearnost – kod Marulićevih opisa je svaki lik detaljno opisan, površinsko – kod Marulića je bitno ono što je prvom planu jer su događaji prikazani kako slijede, simetričnost – vidljiva je pravilnost u obliku epa:ima 6 pjevanja, u prva 3 dominira Holoferno i njeegova vojska u druga tri Judita i njen narod, mnoštvenost – svako pjevanje može stajati samostalno, jasnoća – dijelovi epa su jasni, Marulić iznosi događaje detaljno,postoji uzrocno posljedicna veza

Tema:Starozavjetna priča o Juditi

Jezik i stil:čakavština,rimovani dvanaesterac,ep u 6 pjevanja

Univer.znacenje: Vjera i hrabrost kao vrline zahvaljujuci kojima i pojedinac može pobijediti nadmoćnog neprijatelja


Marulić je zaslužan za podizanje narodnog jezika na literalnu razinu,uvođenje svjetovnih motiva, za opisivanje širokog spektra osjećaja,za isticanje individualnog nad općim.
11. Hrvatski petrarkisti (Dž. Držić, menčetić, Lucić)

Hrvatski Petrarkisti

Petrarkizam – književni pravac u 15. i 16. stoljeću koji se oslanja na ljubavnu priču iz Petrarkinog Kanconijera

o iz Italije dolazi ravno u Hrvatsku

o traje do 18. stoljeća čak

· obilježja

o idealizirana i divinizirana žena

o neuzvraćena ljubav

o bolno-sladak osjećaj

o muški osjećaji su proturječni ženskim

· Zbornik Nikše Ranjine

o dubrovački lirski kanconijer

o ljubavne pjesme autora Menčetića, Držića i sl.

· Šiško Menčetić

· Dubrovnik

· senzualan, veseljak, direktniji, dinamičniji

· Prvi Pogled

o akrostih ( Z I S M U N D O ) – grč. akros okomit – stih koji nastaje okomitim čitanjem početnih slova stihova

· Blažen nek je čas i hip…

o prerada Petrarcinog Blažen nek je dan i sat i…

o razlika u formi (sonetdistisi) i u završetku (kod Petrarce tužan, kod Šiška happy end)

· Džore Držić

· tmuran, sličniji Petrarci, veći utjecaj folklora

· nema zreliju fazu, gdje se obraća Bogu i ispričava čitaocima

· Grem si, Grem…

· akrostih – G I O R E T A – džoreta – džorina pjesma


· Hanibal Lucić

· aristokrat, bježi s Hvara za razliku od Hektorovića

· Jur Nijedna Na Svit Vila

· hvalospjev ženi

· lirski kazivač – gotovo da je prisutan u pjesmi, izražava mišljenja, stavove i osjećaje liričnost, subjektivnost

· opisuje ženine ljepote (vanjština) i vrline (duh. vrijednost)

· opisuje Petrarkistički – od glave do pete

· detalji fizičkog izgleda u usporedbi s motivima iz prirode – utjecaj usmene književnosti

· forma strofe – opis, učinak na čovjeka, ponovljen prvi dvostih ali obrnut

· zakonitosti

o zatvorenost strofa – postignuto ponavljanjem prva dva stiha

o osmeračke oktave

· utjecaj štokavskog na čakavski – odudaranje od čakavskog – tko umjesto ki

· Robinja

· teško razumljivo i gramatički i vokabular i sintaktički

· utjecaj latinskog – glagoli na kraju, rascjepkane rečenice

· prva hrvatska svjetovna drama

· tematika – tadašnjost, suvremenost usporedba – M. Vetranović – Orfeo – klasična tematika

· spajanje kontinentalne i primorske Hrvatske – Derenčin (kontinentalni ban) + radnja smještena u Dubrovniku

· vidljiv utjecaj štokavskog na čakavski

HANIBAL LUCIĆ: Jur ni jedna na svit vila

- ljubavna pjesma

- tema: opis ženske ljepote

- stih je osmerac, kitica oktava

- započinje i završava istim stihovima

- teži skladu- po uzoru na antiku

- motivi: čelo, kosa, kruna od kose

- njena ljepota kod svakog izaziva radost- crne oči i crne tanke obrve- izaziva radost, veselje i tjera na tugu; lice uspoređuje s ružom, bijeli vrat i prsa, zubi kao biser


DŽORE DRŽIĆ: Grem si grem

- ljubavna elegična pjesma tužnog tona

- ima specifičnu kompoziciju- ponavljanjem stihova izražava svoju želju za odlaskom na mjesto gdje će pronaći duševni mir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa želi umrijeti

- u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime


ŠIŠKO MENČETIĆ: Prvi pogled

- ljubavna pjesma pisana aleksandrincem

- idilična slika prirode- motiv buđenja prirode

- iznenađen je ljepotom žene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj odjeći i kao vila. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorčine


12. M. Držić: Dundo Maroje
Rođen u Dubrovniku. U Italiji je boravio ondje upoznaje talijansku komediografiju.

Pred kraj života boravi u Firenci i ondje piše pisma toskanskom vojvodi s namjerom da mu pomogne srušiti dubovačku vlast. Ne primivši odgovor, umire u Veneciji.

Djela: komedije: DUNDO MAROJE, ARKULIN,SKUP,TRENA,VENERA I ADON, GRIŽULA, NOVELA OD STANCA, tragedija: HEKUBA
TEMA: Radnja vezana uz dolazak dunda Maroja u Rim po sina Mara koji umjesto da trguje troši novac na Lauru
Jezik i stil: komedija, čakvaština 16.st

Renesansa donosi nov nacin razmisljanja, pojedinac treba biti umjetnik prilagođavanja, mora imati sposobnost okretanja sreće u svoju korist, hedonizam-naslada i uzitak su ideal ljud.djelovanja

Novac kao najviša vrijednost, sredstvo koje omogućuje životne užitke

Komedija Dundo Maroje prvi je put prikazala Promet družina u raskošnoj dubrovačkoj Vijećnici 1. ili 8.veljače 1551.g. Kasnije je donesena zabrana održavanja kazališnih priredbi u toj dvorani u kojoj su donešene odluke Velikoga vijeća.

Držićev nadimak je Vidra, odnosi se na zvijer neku vrstu kune koja se mogla naći u Rijeci dubrovačkoj. VIDRA bi označavala lukavu zvijer što priprema urotu dubrovačkim gospodarima pa bi to bio pseudonim koji je navodno Držić mogao uzeti kao član kazališne družine.
U prologu negromant(čarobnjak)Dugi Nos govori o svom putovanju u Stare Indije. Govoreći o putovanju on iznosi svoju podjelu na ljude nazbilj i ljude nahvao. U drugom činu Pomet iznosi svoj svjetonazor-svjetonazor renesansnog čovjeka. Završetak-na kraju se sve sretno završava zahvaljujući Pometu koji omogućuje da se Maro vrati s ocem i zaručnicom Perom u Dubrov., da se Laura uda za njem.grofa Uga Tudeška,da Pomet bude s Petrunjelom, da Pomet planira dobiti novč.naknadu od Laurina oca koji je traži da ona i ne zna. Tekst komedije nije potpun,dopunio ga je Mihovil Kombol i objavio 1955.g.

Dva su osnovna mišlj.o značenju Držićeva Prologa negromanta Dugog Nosa:

1.Radi se o viziji u kojoj ne postoje «moje» i «tvoje», u kojoj se srce ne maškarava, to je slika ideal.društv.sredine to je društvo kakvo bi trebalo biti bez ljudi nahvao. A ti su ljudi dubrovačka aristokracija.

2.S druge strane, Držić svojim sumještanima priopćava da postoje dvije vrste ljudi – publika se često poistovjećuje s ljudima nazbilj, i ne proniknuvši u tajnu da postoje ljudi koji se smatraju pravima a zapravo to nisu.


13. Zoranić: Planine
- Zadranin, potomak obitelji Tetačić koja potječe iz Like

- bio je notar i sud.ispitivač javnih spisa u Zadru

-pretpostavlja se da je stradao u turskim osvajanjima

djela:PLANINE, prvi roman u hrv.književnosti


Planine – prvi hrv.roman u prozi i stihovima, autobiografski roman. Zoranić je namjeravao napisati ljub.roman u kojem bi opisao muke pastira Zorana a to je on sam, zbog neuzvraćene ljubavi. Zeli otici u planine jer misli da bi tamo pronašao lijek za svoju bol ali aktual.prilike u Hrvatskoj i opasnost od Turaka potaknut će ga na pisanje domoljubnog djela. Na početku mu se ukazuje vila Milost koja ga prenosi kamo želi. Ona mu pripovijeda o Buri: odakle dolazi i zašto se tako zove – legenda kaže da je vjetar dobio ime po lijepoj oholoj djevojci Buri koju je svemogući kaznio zbog njene nezahvalnosti. Bačena je na dno paklenog grotla odakle cvili i zavija sječajući se lijepih dana. Kažnjene će biti i sve druge djevojke ako budu ohole i nezahvalne. Na paklenim vratima piše: KROZA ME SE ULAZI U NAJGORČI STAN LAKO SE PROĐE ALI TEŠKO IZIĐE VAN.

U djelu se nalazi opis perivoja od slave koji pjesnika podsjeća na zemalj.raj

U perivoju se nalaze vile – Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica. Kaldeja je u starom vijeku ime najjužnijeg dijela Mezopotamije Babilona. Sve vile drže jabuke u krilu a svaka predstavlja neko knjiž.djelo. Vila Hrvatica ima samo jabuke na kojima pisu nazivi Zoranićevih djela LJUBVENILOV, VILENICA I PLANINE.

Ona kori Hrvate zato što ne pišu na svom jeziku nego na latinskom kao da se srame svog jezika time Hrvati pokazuju nemar i nebrigu za svoju baštinu tj.domovinu

Djelo je Zoranić posvetio rimskom kanoniku Mateju Matijeviću. Roman je nastao po uzoru na tal.pisca Sanazzara autora pastirskog romana Arkadija.

Arkadija je zemlja sna u kojoj žive mirno i bezbrižno mladi pastiri kojima je jedina patnja od neuzvraćene ljubavi . Vidljiv je utjecaj Biblije, Homera,Ovidija i Dantea

Tema: opjevavanje ljepote hrvatskih krajeva i ljubavna – opjevavanje vl.ljubavne boli
14. Tasso: Oslobođeni Jeruzalem
- Rodio se u Sorrentu, u Napuljskom kraljevstvu. 1575.G dovršava svoje djelo Jeruzalem koje je pisao gotovo deset godina i po kojem je čuven. Njegova unutarnja razapetort i nemir dovode do pomračenja uma te Tasso dosta vremena provodi u sanatoriju.

Umro je 1595 a buduci da su mu još za života nastale brojne legende vezane za njegov život Johann Wolfang Goethe je 1790 napisao dramu Tarquato Tasso.

Djela: OSLOBOĐENI JERUZALEM, AMINTE(1573)
Tema:Prvi križarski rat(1096-1099)

Ep u 20 pjevanja, stihovi – jedanaesterci, strofe – oktave

Tassovi pjesnički uzori: Vergilije, i Homer

Goffredo je vođa krizara koji putuju prema Jeruzalemu s namjerom da oslobode Kristov grob. U njegovim su redovima i veliki ratnici: Tancredi i Rinaldo. Protivnici su im kralj Jeruzalema Aladin i kralj Damaska Idorat. Vitezovi nailaze na razl prepreke ostvarujuci svoju misiju. Osim toga, postoje i ljub.zapleti: TANCREDI – CLORINDA – Tancredi se zaljubljuje u pogansku ratnicu Clorindu ali je u jednoj bitci zabunom ubija u Tancredija je zaljubljena Erminija.

RINALDO-ARMIDA- Idorat salje, na nagovor zlog anđela svoju nećakinju Armidu u franački tabor kako bi zavela Goffreda i navela krizare na odustajanje od borbe.Ona zatoči Rinalda na Otocima sreće ali ga prijatelji oslobađaju kako bi se vratio u borbu. Na kraju Rinaldo i Armida ostaju zajedno.

Neki u Tassovu epu vide manirizam. Manirizam – pjesnički pravac u okviru baroka čije su značajke pretjerano korištenje mogućnosti jezika odnosno naglašeno neprirodan način izražavanja .


15. Gundulić: Suze sina razmetnoga, Osman, Dubravka
- IVAN DŽIVO GUNDULIĆ MAČICA- Rođen je u Dubrov.,obnašao je niz ugl.dužnosti ali nikad nije postao knezom Dubr.Republike jer je umro u 49 god zivota.Najveći barokni pjesnik i poznati branitelj katol.misli, mladalačke ljub.stihove naziva «porodom od tmine» i uništava ih smatrajući ih neprikladnima. Napisao je 10 mitoloških drama ali sačuvane su 4: dvije u cjelosti ARIJADN, PROZEPINA UGRABLJENA, a dvije su sačuvane pragmentarno: DIJANA, ARMIDA.

Prvo njegovo tiskano djelo je prepjev bibl.psalama objavljen 1621.u Rimu pod nazivom Pijesni pokorne kralja Davida, Suze sina razmetnoga- religiozna poema objavljena 1622.u Mlecima, pastorala Dubravka-1628. i ep Osman-životno djelo na kojem je radio do smrti.


DUBRAVKA – pastorala(pastirska igra) u 3 cina. Radnja se odvija u Dubravi na dan Slobode. Najljepši pastiri Dubravka i Miljenko trebaju se vjenčati ali bogati starac Grdan podmiti suce i oni mu dodjele Dubravku. U radnju se upleće bog Lero «trešnjom» hrama daje znak da je njegova volja da zajedno budu Dubravka i Miljenko i sve sretno zavrsi. Redovnik pjeva himnu slobodi koju za njim ponavljaju svi pastiri svi se odriču necega sto im je drago i daruju slobodu.Alegorijsko znacenje djela: Dubrava – Dubrovnik, Dubravka – sloboda, Miljenko-vlastela, Grdan – obogaćeni sloj građana koji se žendibom žele domoći vlasti u Dubrovniku

Gundulić je kao predstavnik vlastele smatra da vlast treba ostati u njihovim rukama.

U djelu se izmjenjuju dvostruko rimovani dvanaesterci i osmerci.
SUZE SINA RAZMETNOGA – tema:Izgubljeni i opet pronađeni sin(tema preuzeta iz Lukina evanđelja)

Vrsta: religiozna barokna poema ili plač, tri pjevanja(plača): Sagrješenje, Spoznanje,Skrušenje

Stih- sestina

Ovo se djelo moze tumaciti se religioznog, društvenog i političkog gledista

S religioznog gledista Suze sina razmetnoga pružaju vise motiva, motiv života i motiv smrti, iz toga se kao spoznaje javlja motiv vječnosti: u društvenome smislu razmetni su mnogi dubrovački sinovi koji rasipaju roditelj.novac te se sukobljavaju s očevima
S političkog odnosno domoljubnog stajališta razmetni se sinovi mogu prepoznati kao one osobe čije ponašanje slabi osnove Dubr.Republike.
OSMAN- ep u 20 pjevanja, tema: Bitka kod Hoćima(1621) u kojoj je mladi turski sultan poražen od poljske vojske

Stih:osmerac

14. i 15.pjevanje dopunio je Ivan Mažuranić

Gundulićev epski junak – Osman prikazan je u epu vrlo zanimljivo: s jedne strane kao primjer oholosti koja mora biti kažnjena kao svojevrsni ne-junak a s druge strane kao odvažan i plemenit ratnik.Takav Osman je prvi lik u hrvat.epici kojemu epski pripovjedač ne prilazi s unaprijed izgrađenim pozitivnim odnosno negativnim stavom: osuđujući ga na početku spjeva na kraju djela ga pripovijedač žali i želi u čitatelja izazvati sućut nad njegovom sudbinom.

Univerz.značenje djela: prolaznost slave i svih zemalj.vrijednosti, prolaznost oholosti i moći.Ep koji započinje refleksijom i invokacijom muza već u prvim stihovima naznačuje da pripada onim klasičnim djelima europske književnosti – djelima poput Homerove Ilijade i Odiseje ili Vergilijeve Eneide koja su imala zadaću opjevati događaje od bitne važnosti za život zajednice u kojoj nastaju
Na početku djela savjetnici daju savjete Osmanu:prvi se savjet tiče obnove vojske, Osman bi trebao krenuti na istok da obnovi vojsku kako se ne ponovi poraz koji se dogodio kod Hoćima. Drugi se savjet odnosi na Osmanovu ženidbu preporuku da nađe ženu i osigura potomstvo, a treći savjet da poubija svu rodbinu kako mu ne bi oteli prijestolje.

Osman prihvača prva dva savjeta a treći ne(što se pokaže kobnim za njega jer Daut,zet svrgnutog sultana Mustafe dade pogubiti)

Likovi koji su uključeni u ostvarenje ovih ssavjeta:

KAZLAR AGA – ima zadatak u Turskom Carstvu naći djevojku za Osmana.Čuje se o ljepoti Sunčanice iz Smedereva koju on otima.Njezin slijepi otac Ljubdrag nemoćan je bilo što učiniti.Jedne večeri i Kazlar-agi otimaju Sunčanicu-to čini njezin davno poturčeni brat Vlatko koji je vraća ocu

SOKOLICA-hrabra ratnica koja postaje Osmanova žena.Zamalo je poginula kad je u Poljskoj došla u sukob sa kraljevićem Vladislavom.On ju je poštedio i ona je obećala da se više neće boriti protiv kršćana

ALI-PAŠA - odlazi sklopiti mir s Poljacima.Iz Ali-Pašine priče saznajemo o vojsci i borbama kod Hoćima. Poljaci pristaju na mir ako Osman iz zatvora pusti Poljaka Korevskog(kojeg je Rizvan-aga već dao pogubiti)

KOREVSKI – Poljak koji se nalazi u zatvoru u Carigradu.Njegova zaručnica Krunoslava kreće u Carigrad preobučena u muškarca kako bi ga oslobodila.Ondje čuje da je Korevski zaljubljen u Ljubicu,kćer tamničara Rizvan-age.Krunoslava odlazi do Korevskog no Rizvan-aga i nju zatoči a kad sazna da su ona i Korevski zaručeni daje ih pogubiti.

RIZVAN-AGA – čuvar i tamničar Poljaka Korevskog.Njegova kći Ljubica zajlubljena je u Korevskog te ga Rizvan Aga daje pogubiti. Kad Ljubica to čuje ubija se.



16. Corneille: Cid
- RODIO SE u Rovenu u Normandiji u obitelji koja je zivjela na rubu siromaštva Postao je odvjetnik. Tijekom života je napisao mnoge komedije i tragedije

Komedije: MELITA, CLITANDRE ILI OSLOBOĐENA NEVINOST, UDOVICA ILI IZNEVJERENI NEVJERNIK

Tragedije: MEDEJA, CID, HORACIJE, CINNA

TRAGEDIJA U KLASICIZMU: U doba klasicizma od pisca tragedije se očekivalo da poštuje:-PRAVILO O TRIMA JEDINSTVIMA –jedinstvo mjesta, vremena i jedinstvo radnje, -PRAVILO ŽANROVSKOG ODREĐENJA – radnja u tragediji mora ići od sretnog ka nesretnom završetku, UZVIŠEN JEZIK I STIL – jezik i stil tragedije mora biti uzvišen pa je ova tragedija pisana standard. Stilom francuske dramske poezije 17.st


Temu za svoju tragediju Corneille je uzeo iz pov.izvora,legendi .Ovo je tragedija pisana aleksandrincem s odstupanjem od pravila klasicističke tragedije(aleksandrinac – dvanaesterac sa stankom iza šestog sloga i sa nglašenim šestim i dvanaestim slogom). Don Rodrigo je zaljubljen u Himenu i ona u njega ali zbog svađe njihovih očeva oni potiskuju svoju ljubav vođeni osjećajem časti i dužnosti očuvanja obiteljskog ugleda. Don Rodrigo ubija Himeninog oca čime spašava obiteljsku čast. Don Rodrigo se susreće s Himenom priželjkujući da sam umre od njezine ruke. Rodrigo odlazi u rat protiv Maura i vraća se kao pobjednik zadobivši od kralja naslov «Cid» što znači VELIKAN. Himena i dalje želi osvetu iako je zaljubljena u Rodriga. Don Sancho koji je voli pristaje osvetiti njezinog oca i sukobiti se s don Rodrigom. Nagrada za pobjednika bit će Himena.Himena otkriva don Rodrigu svoje osjećaje prije okršaja, a on, iako je mislio dati se ubiti savladava protivnika jer je kraljeva želja da se oni vjenčaju.

Tema: Sukob časti i ljubavi

Univerz.značenje: sukob časti i ljubavi, općeg i individualnog postoji u svim vremenima i društvima, ali je razlika u spremnosti pojedinca da individualno podredi općim.
17. Reljković: Satir iliti divji čovik
- Rodio se u selu Svinjaru kraj Nove Gradiške. Završio je niže razrede gimn.i cijeli život je proveo u vojničkoj službi. Sudjelovao je u sedmogodišnjem ratu u kojemu je zarobljen 1757 u Frankfurtu na Odri. Imao je slobodu kretanja pa je upoznao njem.kulturu,njemački i francuski jezik.Nakon oslobođenja izdaje knjižicu SLAVONSKE LIBARICE(1761) te ep SATIR ILITI DIVJI ČOVIK . Djela: NOVA SLAVONSKA I NIMAČKA GRAMATIKA,NEK JE SVAŠTA ILI SABRANJE PAMETNIH RIČI, POSTANAK NARAVNE PRAVICE I DUŽNOSTI LJUDSKIH
Satir iliti divji čovik je ep u jedanaest pjevanja. Slavonac siječe u šumi drva tu sreće Satira koji ga upozorava na loš način života Slavonaca i ukazuje mu što treba promijeniti da bi Slavonija bila ljepša. Prvo izdanje Satira izlazi 1762. a drugo 1779.g u Osijeku. U tome proširenom izdanju Slavonac uvjerava Satira da su Slavonci prihvatili njegove prijedloge. Satir savjetuje Slavoncu na koji način mora organizirati svoje gospod.

Tema:Način života u Slavoniji

Satir je mitološko biće, napola čovjek napola jarac pa je Reljković mislio pogrešno da naziv za knjiž.vrstu SATIRU(u kojoj se na duhovit način ismijavaju svakidaš.pojave)potječe od riječi SATIR.

Satir govori Slavoncu: o ljepoti Slavonije,o porušenosti Slavonije kroz česte ratove, o školama(otpor školstvu), o gospodarstvu(loše navike,štetnost uzgoja svinja)

I.PJEVANJE:SATIR PIVA U VERŠE SLAVONCEM KAZUJE LIPOTU LEŽAJA SLAVONIJE

II.PJEVANJE:PORUŠENJE SLAVONIJE KROZ ČESTE RATE I BROJEVE

IV.PJEVANJE: SATIR KAŽE UZROK ZAŠTO U SLAVONIJI NEMA SKULA

XIII. OD GAZDALUKA STVOR KUĆA, MARVE DRŽANJE, ORANJE, KAZANI I DRUGA


18. Goethe: Patnje mladog Werthera
-Rođen je u Franfurktu na Maini u uglednoj obitelji. Studirao pravo u Leipzigu. Patnje mladog Werthera učinile su ga najpoznatijim njemačkim autorom.Prvi njem.pisac koji je postigao svj.značenje. Najznačajnija djela: PATNJE MLADOG WERTHERA, IFIGENIJA, TORGQUATO TASSO, EGMONT, SRODNE DUŠE, FAUST, HERMANN I DOROTHEA
tema:Ljubavne patnje mladog čovjeka

vrijeme radnje:18.st

mjesto radnje:Gradić Walhelm

epistolarni roman(u formi pisama)

Werther – tipičan rom.junak,mlad,obrazovan sklon maštanju, umjetnosti – hipersenzibilan,nesposoban da prihvati real.svijet
Zaljubljenost prerasta u ljubav koja uništava sve sile Wertherova bića, čini ga emotivno ovisnim o Lotti, nemogućnost ostvarenja ljubavi rješava samoubojstvom.

Mladi pravnik Werther dolazi u grad srediti majčine poslove oko nasljedstva. Na ladanjskom balu upoznaje Lottu, znajući da je zaručena zaljubljuje se u nju. Ona prema njemu nije ravnodušna, ali ima zaručnika i ne želi riskirati. Werther odlazi iz grada kako ne bi smetao zaručnicima.Zapošljava se kao tajnik. Tu službu ne može podnijeti te odlazi. Saznaje za brak mladih zaručnika. Albert naslučuje Wertherovu ljubav prema Lotti. Werther duže vrijeme razmišlja o samoubojstvu, uzima Albertov pištolj. Ubije se. Nakon samoubojstva Werther je pokopan na kraju groblja, između dviju lipa.


19. Schiller: Razbojnici
- Rođen u Marbachu, na rijeci Neckar. Pohađao je latinsku školu i završio je vojnu akademiju i medicinu te djelovao kao vojni liječnik. Umire u Weimaru.

Djela: RAZBOJNICI, DON CARLOS, SPLETKA I LJUBAV, DJEVICA ORELANSKA, MESINSKA NEVJESTA, WILHELM TELL, FIESCOVA ZAVJERA U GENOVI


RAZBOJNICI – drama u 5 činova.. Osnovni problem u drami je sukob pojedinca s društvom. Gl.junak je Carl Moor. On nakon spletki svojeg brata Franza biva razbaštinjen od oca i postaje vođom razbojničke družine. Postaje odmetnikom smatrajući da je svijet zao i da se zlim ljudima treba osvetiti. Po toj odluci on je uzvišen lik ali po sredstvima kojima se služi (ubojstva,nasilje,pljačke) on je negativan lik.Otima bogatima kako bi pomogao sirotinji.Na kraju se Carl duhovno mijenja zbog spoznaje da je pogriješio i da nasiljem ne može popraviti svijet. Odlučuje se predati jednom seljaku koji je siromašan jer će kao nagradu dobiti puno novaca. Za razliko od Carla u kojem ipak ima plemenitih osjećaja i ljubavi, njegov brat Franz potpuno je negativan lik – do kraja zao, sebičan i ljubomoran. Svoj život okončava samoubojstvom zbog straha da će se morati suočiti sa svojim bratom. Drama je objavljena 1782.g. izazvala je burne reakcije kod gledatelja.
1   2   3   4   5


La base de datos está protegida por derechos de autor ©espanito.com 2016
enviar mensaje